Na osnovu Amandmana LXXXII tačka b) st. 5. i 6. na Ustav Republike Srpske, člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 61. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12) i člana 48. stav 1. alineja 2. Poslovnika o radu Ustavnog suda Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 114/12, 29/13 i 90/14), Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske, na sjednici održanoj 10. decembra 2024. godine, d o n i j e l o j e
R J E Š E Nj E
Nije prihvatljiv zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u Zakonu o izmjenama Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, broj: 02/1-021-1274/24, koji je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na Jedanaestoj redovnoj sjednici održanoj 5. novembra 2024. godine.
O b r a z l o ž e nj e
Predsjedavajuća Vijeća naroda Republike Srpske dostavila je 4. decembra 2024. godine Ustavnom sudu Republike Srpske - Vijeću za zaštitu vitalnog interesa (u daljem tekstu: Vijeće) akt broj: 03/1-011-516/24, od 4. decembra 2024. godine, kojim se, saglasno zahtjevu Kluba delegata bošnjačkog naroda, traži utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u Zakonu o izmjenama Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, broj: 02/1-021-1274/24, koji je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na Jedanaestoj redovnoj sjednici održanoj 5. novembra 2024. godine.
Uz navedeni akt dostavljeni su predmetni zakon, Odluka o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda broj: 03/8.02-3-020-35/24 od 13. novembra 2024. godine, te obrazloženje ove odluke sa amandmanima broj: 03/08.02-3-020-35/2-1 od 20. novembra 2024. godine.
U aktu predsjedavajuće Vijeća naroda navodi se da je Narodna skupština Republike Srpske na Jedanaestoj redovnoj sjednici, održanoj 5. novembra 2024. godine, izglasala Zakon o izmjenama Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, broj: 02/1-021-1274/24, te je, saglasno Amandmanu LXXXII na Ustav Republike Srpske, ovaj zakon dostavljen na razmatranje Vijeću naroda Republike Srpske. Takođe, navedeno je da je Klub delegata bošnjačkog naroda, svojim aktom broj: 03/8.02-3-020-35/24 od 13. novembra 2024. godine, pokrenuo proceduru za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda jer, kako se navodi u aktu predsjedavajuće, smatra da su ovim zakonom ugroženi vitalni nacionalni interesi bošnjačkog naroda. S obzirom na to da Vijeće naroda Republike Srpske nije postiglo saglasnost svih klubova povodom predmetnog zakona, kao ni Zajednička komisija Narodne skupštine i Vijeća naroda, pitanje je proslijeđeno Ustavnom sudu – Vijeću za zaštitu vitalnog interesa, da odluči da li je osporenim Zakonom o izmjenama Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Pored navedenog, u prilogu akta predsjedavajuće Vijeća naroda Republike Srpske dostavljeni su izvodi iz stenograma sa Jedanaeste redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske održane 29, 30. i 31. oktobra 2024. godine (dio koji se odnosi na pomenuti zakon), Jedanaeste redovne sjednice Vijeća naroda Republike Srpske održane 28. novembra 2024. godine (dio koji se odnosi na pomenuti zakon) i Osme sjednice Zajedničke komisije Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda održane 3. decembra 2024. godine (dio koji se odnosi na pomenuti zakon).
Na osnovu navedenog akta predsjedavajuće Vijeća naroda Republike Srpske i priložene dokumentacije, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa je utvrdilo da je Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske, 13. novembra 2024. godine, pod brojem 03/8.02-3-020-35/24, donio Odluku o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u Zakonu o izmjenama Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, broj: 02/1-021-1274/24, koju je podržalo pet delegata, dok je jedan bio protiv, te da se u Vijeću naroda o navedenom zahtjevu Kluba delegata bošnjačkog naroda glasalo po proceduri za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, ali nije postignuta saglasnost svih klubova u ovom vijeću. Takođe, da Zajednička komisija Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda Republike Srpske na sjednici održanoj 3. decembra 2024. godine nije postigla saglasnost povodom ovog pitanja, pa je predmetni zakon proslijeđen Ustavnom sudu – Vijeću za zaštitu vitalnog interesa, da odluči da li je u konkretnom slučaju povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Pored toga, Vijeće je konstatovalo da je u obrazloženju Odluke o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda navedeno da Bošnjaci kao konstitutivni narod svoj identitet vezuju za državu Bosnu i Hercegovinu, te da brisanjem riječi „Bosna i Hercegovina“ u osporenom zakonu, ostaje nejasno kome pripadaju nacionalni spomenici. U Obrazloženju Odluke o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda broj: 03/08.02-3-020-35/2-1 od 20. novembra 2024. godine, koje je takođe dostavljeno uz ovu odluku, je navedeno da Klub delegata bošnjačkog naroda smatra da je osporenim zakonom vitalni nacionalni interes ovog naroda povrijeđen u smislu al. 2, 6. i 9. Amandmana LXXVII na Ustav Republike Srpske kojim je dopunjen član 70. Ustava, jer je predmetnim zakonom povrijeđen identitet bošnjačkog konstitutivnog naroda, teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, te na taj način vitalni interes bošnjačkog naroda u smislu navedenih odredaba Ustava. Navodi se da je osporenim izmjenama Zakona obrisana odrednica koja je „govorila o tome čiji su nacionalni spomenici koje takvima proglasi Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine“, te da bi „djelimičan odgovor mogao biti da sigurno nisu nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine“, što predstavlja direktan udar na državnost i kontinuitet Bosne i Hercegovine, koja se ovim ostavlja bez nacionalnih spomenika. Kako Bošnjaci svoj identitet vezuju za državu Bosnu i Hercegovinu, koja se dijelovima ovog zakona negira, istim se negira i identitet Bošnjaka. Klub delegata bošnjačkog naroda navodi da je Bosna i Hercegovina, kao jedna od odrednica bošnjačkog identiteta, nacionalni interes Bošnjaka, a da su nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine dio kulture, tradicije i kulturnog nasljeđa Bošnjaka. U vezi sa navedenim Klub delegata bošnjačkog naroda je Amandmanom I na osporeni zakon predložio da se član 1. stav 1. Zakona briše, ističući, pritom, da se na taj način nastoji otkloniti sumnja i nejasnoća koju stvara ova norma u vezi sa titularom nacionalnih spomenika. Navodi se da je, na osnovu Ustava Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina država koja ima kontinuitet, te da, u tom smislu, ima i kontinuitet titulara nad nacionalnim spomenicima. Amandmanom II na osporeni zakon se predlaže brisanje člana 2. tog zakona, jer je istim omogućeno da niži nivoi vlasti zadiru u pitanje regulisanja zaštite nacionalnih spomenika, što za posljedicu može imati anarhiju, neusklađenost i nestručnost kada je riječ o zaštiti nacionalnih spomenika. Ističe se da u slučaju neprihvatanja predloženih amandmana Klub delegata bošnjačkog naroda osporava predmetni zakon u cjelini.
Imajući u vidu navedeno Vijeće je utvrdilo da je u konkretnom slučaju provedena procedura saglasno Amandmanu LXXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je dopunjen član 70. Ustava.
Prilikom odlučivanja o prihvatljivosti predmetnog zahtjeva, Vijeće je, takođe, uzelo u obzir i odredbe člana 48. stav 1. Poslovnika o radu Ustavnog suda Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 114/12, 29/13 i 90/14), kojim je, pored ostalog, propisano da će uz zahtjev za ocjenu vitalnog nacionalnog interesa podnosilac zahtjeva Vijeću obavezno dostaviti: dokaz o sprovedenoj proceduri u smislu odredaba člana 70. Ustava Republike Srpske (alineja 1) i obrazloženje zahtjeva sa naznakom povrede vitalnih interesa iz člana 70. Ustava Republike Srpske (alineja 2).
Kada se imaju u vidu prevashodno navodi Obrazloženja Odluke o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa Kluba delegata bošnjačkog naroda, broj: 03/08.02-3-020-35/2-1, Vijeće je ocijenilo da nije prihvatljiv zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda Republike Srpske za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u Zakonu o izmjenama Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, broj: 02/1-021-1274/24. Po ocjeni Vijeća, Obrazloženje je paušalno jer ne sadrži pravnu argumentaciju u smislu garancija Ustava Republike Srpske o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa, već se njime, u suštini, ukazuje na povredu državnih atributa Bosne i Hercegovine, njenog kontinuiteta, te kontinuiteta titulara nad nacionalnim spomenicima, temeljenih na Ustavu Bosne i Hercegovine. Naime, iz sadržaja ovog obrazloženja proizlazi da podnosilac zahtjeva prvenstveno ističe da se osporenim zakonom negira teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine, te da isti predstavlja udar na državnost i kontinuitet Bosne i Hercegovine budući da se ona ostavlja bez nacionalnih spomenika, iz čega podnosilac zahtjeva posredno izvodi zaključak da je time došlo do povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, koji ovaj narod vezuje za državu Bosnu i Hercegovinu. Podnosilac zahtjeva, dakle, povredu vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda, u smislu al. 2. i 6. Amandmana LXXVII na Ustav Republike Srpske, vezuje za državne atribute Bosne i Hercegovine i svoju identifikaciju sa Bosnom i Hercegovinom, dok u potpunosti propušta da obrazloži navode o povredi vitalnog interesa u smislu alineje 9. Amandmana LXXVII na Ustav.
Dakle, kako iz navedenog proizlazi, podnosilac zahtjeva nije konkretizovao na koji način je, u smislu relevantnih normi i garancija Ustava Republike Srpske, povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, tako da se sadržaj Obrazloženja ne može dovesti u vezu sa odredbama al. 2, 6. i 9. Amandmana LXXVII na Ustav Republike Srpske kojim je dopunjen član 70. Ustava, na koje se ukazuje u zahtjevu.
Imajući u vidu navedeno, Vijeće je ocijenilo da se u konkretnom slučaju Obrazloženje Odluke o pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda ne može smatrati obrazloženjem u smislu odredbe člana 48. stav 1. alineja 2. Poslovnika o radu Ustavnog suda Republike Srpske, jer ne sadrži razloge koji se mogu dovesti u vezu sa relevantnim odredbama Ustava Republike Srpske o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda.
S obzirom na navedeno Vijeće je odlučilo da nije prihvatljiv zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u Zakonu o izmjenama Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, broj: 02/1-021-1274/24, koji je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na Jedanaestoj redovnoj sjednici održanoj 5. novembra 2024. godine.
Na osnovu izloženog Vijeće je većinom glasova odlučilo kao u izreci ovog rješenja.
Ovo rješenje Vijeće za zaštitu vitalnog interesa donijelo je u sastavu: predsjedavajući Vijeća Vojin Bojanić, predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Amor Bukić, Svetlana Brković, Zlatko Kulenović i prof. dr Darko Radić.
PREDSJEDAVAJUĆI
Vijeća za zaštitu vitalnog interesa
Ustavnog suda Republike Srpske
Vojin Bojanić
Broj: UV-7/24
10. decembar 2024. godine