Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 37. stav 1. tačka g), člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tač. g) i d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 30. oktobra 2024. godine, d o n i o j e
R J E Š E Nj E
Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ 90/23), u dijelu kojim je u Zakonu o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16, 22/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 62/18 i 95/19) zamijenjen član 89a. stav 1. tačka d) i član 31. istog zakona, kojim je u članu 102. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16, 22/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 62/18 i 95/19) izmijenjen stav 3. i dodat novi stav 4.
Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 87. stav 2. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16, 22/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 62/18, 95/19 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske i 90/23).
O b r a z l o ž e nj e
Dragan Šmit iz Banje Luke dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za ocjenjivanje ustavnosti člana 31. st. 3. i 4, člana 87. stav 2. i člana 89. stav 1. tačka d) Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16, 22/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 62/18, 95/19 i 90/23). Međutim, iz sadržine navoda davaoca inicijative proizlazi da se inicijativom osporavaju odredbe člana 87. stav 2. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16, 22/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 62/18, 95/19 i 90/23), te člana 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 90/23), u dijelu kojim je u Zakonu o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16, 22/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 62/18 i 95/19) zamijenjen član 89a. stav 1. tačka d) i član 31. istog zakona, kojim je u Zakonu o premjeru i katastru Republike Srpske u članu 102. zamijenjen stav 3. i dodan novi stav 4. Davalac inicijative je citirao odredbe Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske koje osporava, a potom naveo da ova zakonska rješenja nisu saglasna sa odredbama čl. 50, 54, 56. stav 1, 58. i 68. stav 6. Ustava Republike Srpske, koje „garantuju ravnopravnost svih oblika svojine, zabranjuju umanjenje ili oduzimanje vlasništva bez naknade kao Ustavom garantovanog prava i propisuju dužnost Republike da zaštiti sva svojinska prava na teritoriji Republike Srpske“. Davalac inicijative je naveo da su osporene zakonske odredbe suprotne odredbama člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 2/3.b) Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, te da su neusaglašene sa odredbama Zakona o uređenju prostora i građenju. Obrazlažući navedeno, davalac inicijative ne navodi u čemu se, u konkretnom slučaju, sastoji povreda ovih odredaba Ustava, već samo citira pojedine odredbe Zakona o stvarnim pravima, te ukazuje na član 17. Zakona o privatizaciji državnih stanova, kao i Zakon o obligacionim odnosima i iznosi mišljenje da „pobijane odredbe ne omogućavaju isti tretman subjekata koji se nalaze u istim pravnim situacijama, jer ugovori Republike Srpske kao prodavca imaju neravnopravan i privilegovan položaj u odnosu na prodavce stanova koji nisu nosioci javnih prava“ i da su „na ovaj način u neravnopravan položaj stavljeni i nosioci stvarnih prava koji su upisani u zemljišnoj knjizi s obzirom na to da im prestaju stvarna prava na nekretninama bez obzira na to je li im za oduzete nekretnine isplaćena naknada“. Zaključno, davalac inicijative iznosi mišljenje i da osporenim propisivanjem nije obezbijeđen djelotvoran pravni lijek „na rješenja kojima se mijenja vlasništvo bez prava na naknadu u upravnom postupku, naročito jer se osnovni i okružni sudovi u pogledu prava utvrđenih u postupku izlaganja u praksi oglašavaju nenadležnim“. Na osnovu izloženog predlaže da Sud utvrdi neustavnost osporenih zakonskih odredaba.
Narodna skupština Republike Srpske nije dostavila odgovor na navode iz inicijative.
Odredbom člana 87. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16, 22/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 62/18, 95/19 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske i 90/23) propisano je da se žalbom može pobijati rješenje samo u pogledu utvrđenih podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljišta (stav 2).
Članom 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske" broj 90/23), kojim je izmijenjen član 89a. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16, 22/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 62/18 i 95/19), u osporenom dijelu je propisano da Komisija za izlaganje sprovodi skraćeni postupak u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku, kada je nepokretnost upisana u knjigu uloženih ugovora (stav 1. tačka d).
Članom 31. istog zakona izmijenjen je, u članu 102. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16, 22/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 62/18 i 95/19 ), stav 3. tako da glasi: „da se prilikom prvog upisa objekta i stvarnih prava na objektu, kao i na stanu, poslovnom prostoru, garaži i garažnom mjestu, stečenom ugovorom o otkupu stana u društvenoj, odnosno državnoj svojini, ne zahtijeva postojanje upisanog prethodnika“, te dodat novi stav 4. koji glasi: „da se odredbe ovog zakona koje se odnose na upise iz ovog člana shodno primjenjuju i na upise u zemljišnoj knjizi.”
Odredbama Ustava Republike Srpske na koje ukazuje davalac inicijative i odredbama koje su, po ocjeni Suda, od značaja za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske utvrđeno je: da su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo (član 10), da je svakome zajamčeno pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rješava o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu (član 16. stav 2), da se slobode i prava ostvaruju, a dužnosti ispunjavaju neposredno na osnovu Ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom, te da se zakonom može propisati način ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje (član 49. st. 1. i 2), da se ekonomsko i socijalno uređenje zasniva na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom privređivanju, samostalnosti preduzeća i drugih oblika privređivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom privrednom prostoru (član 50), da svi oblici svojine imaju jednaku pravnu zaštitu (član 54), da se zakonom može ograničiti ili oduzeti pravo svojine, uz pravičnu naknadu (član 56. stav 1), da Republika uređuje i obezbjeđuje, pored ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, organizaciju, nadležnost i rad državnih organa, kao i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom (tač. 6, 10. i 18. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je mijenjan član 68. Ustava), da Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte (član 70. stav 1. tačka 2) i da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, a propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108).
Nadalje, po ocjeni Suda, za ocjenu osnovanosti navoda davaoca inicijative od značaja su odredbe Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16, 22/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 62/18, 95/19 i 90/23), kojima je propisano: član 1. da se ovim zakonom uređuju upravni i stručni poslovi koji se odnose na premjer Republike Srpske, katastar nepokretnosti, katastar vodova, osnovne geodetske radove, adresni registar, topografsko-kartografsku djelatnost, Geoinformacioni sistem Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske i druga pitanja od značaja za ovu oblast (član 1); član 2. da je „imalac prava“ pravno ili fizičko lice koje ima pravo svojine ili pravo raspolaganja na stvarima u državnoj svojini ili uže stvarno ili obligaciono pravo na određenoj nepokretnosti (tačka nj); član 73. da se u katastar nepokretnosti upisuju podaci o nepokretnostima prema podacima katastarske evidencije, zemljišnih knjiga i drugih isprava kojima se dokazuje pravo na nepokretnostima (ugovori, sudske odluke, kao i odluke drugih nadležnih organa) i na bazi knjiga uloženih ugovora (stav 1); član 76. da izlaganje podataka u cilju osnivanja katastra nepokretnosti prema podacima katastra zemljišta i katastra nepokretnosti, zemljišne knjige i knjige uloženih ugovora obavlja komisija za izlaganje, koju formira Uprava za jednu ili više katastarskih opština (stav 1); član 85. da ako se u postupku izlaganja ustanovi da je sporno pravo svojine ili drugo pravo na nepokretnostima čije je rješavanje u stvarnoj nadležnosti sudova, Komisija stranku sa manje vjerovatnim pravom upućuje da u roku od 30 dana od dana izlaganja kod nadležnog suda pokrene parnični, odnosno vanparnični postupak, o čemu se vrši zabilježba, i da Komisiji u daljem roku od osam dana podnese dokaz o pokretanju tog postupka, kada se vrši zabilježba spora (stav 1), da ako je stranka već pokrenula spor kod nadležnog suda u cilju utvrđivanja prava na nepokretnostima, Komisija osniva katastar nepokretnosti i u privremeni list nepokretnosti upisuje pravo u korist lica koje je upisano u javnim evidencijama u kojima se upisuju stvarna prava na nepokretnostima, o čemu se vrši zabilježba u V listu privremenog lista nepokretnosti (stav 3); član 87. da se u pogledu utvrđivanja prava na nepokretnostima može u roku od 30 dana od dana prijema rješenja pokrenuti parnični ili vanparnični postupak kod nadležnog suda, protiv lica kome su utvrđena prava rješenjem iz člana 86. ovog zakona (stav 3); član 89. da treća lica koja smatraju da su izvršenim upisom prava na nepokretnostima povrijeđena njihova prava mogu tužbom kod nadležnog suda osporavati izvršeni upis u roku od tri godine od dana stupanja na snagu katastra nepokretnosti (stav 1), da pravo iz stava 1. ovog člana pripada licu koje je propustilo rok od 30 dana iz člana 85. stav 1. ovog zakona (stav 2); član 100. da su opšti uslovi za upis stvarnih prava, predbilježbe i zabilježbe u katastar nepokretnosti postojanje: a) upisane nepokretnosti, b) upisanog prethodnika i v) isprave za upis (stav 1), te da opšti uslovi uvijek moraju biti ispunjeni, osim ako je zakonom drugačije određen uslov i osnov upisa (stav 2); član 101. da u trenutku podnošenja zahtjeva za upis, nepokretnost mora biti upisana u katastru nepokretnosti ili može biti upisana istovremeno sa upisom stvarnog prava; član 102. da su upisi u katastar nepokretnosti dozvoljeni samo protiv lica koje je u trenutku podnošenja zahtjeva za upis već upisano u katastar nepokretnosti kao imalac prava u pogledu kojeg se upis zahtijeva ili je predbilježeno kao imalac tog prava (upisani prethodnik) (stav 1), da se upis dozvoljava i protiv lica koje nije upisani prethodnik ako se uz zahtjev prilože isprave kojima se dokazuje pravni kontinuitet između lica protiv kojeg se traži upis i upisanog prethodnika (stav 2); član 103. da se upis u katastar nepokretnosti vrši na osnovu isprave, koja je po sadržaju i formi podobna za upis (stav 1); da je isprava podobna za upis ako sadrži: a) mjesto i datum sastavljanja i ovjere, odnosno datum donošenja isprave, b) označenje nepokretnosti na koju se isprava odnosi prema podacima nepokretnosti (katastarska opština, broj i površina parcele, broj i površina objekta, broj i površina posebnog dijela objekta), v) lične podatke za lice u čiju korist se zahtijeva upis u katastar nepokretnosti (za fizička lica - prezime, ime i ime jednog roditelja, prebivalište ili boravište i jedinstveni matični broj građanina, a za pravna lica - naziv, sjedište i identifikacioni broj), g) lične podatke za lice koje je upisano kao pravni prethodnik, d) upitnik iz člana 118a. stav 4. tačka v) ovog zakona ovjeren kod notara, ako je osnov promjene ugovor o kupoprodaji (stav 2), da se upis u katastar nepokretnosti vrši na osnovu valjane isprave koja je po sadržini i formi sačinjena u skladu sa zakonom i kao takva podobna za upis i koja sadrži izjavu o dozvoli upisa (clausula intabulandi), koja nije uslovljena niti oročena (stav 4); član 104. da pored uslova iz člana 103. ovog zakona, da bi bila podobna za upis, isprava mora biti notarski obrađena; član 129. da su stranke u postupku upisa: a) lice u čiju se korist odlučuje o upisu, b) upisani prethodnik i v) svako lice koje ima pravni interes u postupku upisa; član 140. da u postupku održavanja katastra nepokretnosti Uprava po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke ispravlja sve utvrđene greške, nedostatke i propuste u podacima o nepokretnostima nastale u postupku osnivanja katastra nepokretnosti (stav 1), te da se greške, nedostaci i propusti o upisanim stvarnim pravima na nepokretnostima mogu ispraviti bez vremenskog ograničenja (stav 2).
Pored toga, Sud je imao u vidu odredbe Zakona o opštem upravnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 13/02, 87/07, 50/10 i 66/18) kojim je, između ostalog, propisano: da su po ovom zakonu dužni da postupaju republički organi uprave, kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujući propise, rješavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima pojedinca, pravnog lica ili druge stranke, kao i kad obavljaju druge poslove utvrđene ovim zakonom (član 1), da se pojedina pitanja postupka zbog specifične prirode upravnih stvari u određenim upravnim oblastima mogu posebnim zakonom urediti drukčije nego što su uređena ovim zakonom, ako je to neophodno (član 2), te da organ može po skraćenom postupku riješiti stvar: 1) ako je stranka u svom zahtjevu navela činjenice ili podnijela dokaze na osnovu kojih se može utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje može utvrditi na osnovu opštepoznatih činjenica ili činjenica koje su organu poznate; 2) ako se stanje stvari može utvrditi na osnovu službenih podataka kojima organ raspolažej a nije potrebno posebno saslušanje stranke radi zaštite njenih prava, odnosno pravnih interesa; 3) ako je propisom predviđeno da se upravna stvar može riješiti na podlozi činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno utvrđene ili se dokazima samo posredno utvrđuju, pa su činjenice ili okolnosti učinjene vjerovatnim, a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti; 4) ako se radi o preduzimanju hitnih mjera u javnom interesu koje se ne mogu odlagati, a činjenice na kojima rješenje treba da bude zasnovano su utvrđene ili bar učinjene vjerovatnim (član 129).
Takođe, Sud je imao u vidu i odredbe Zakona o stvarnim pravima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 124/08, 3/09, 58/09, 95/11, 60/15, 18/16 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske 107/19, 1/21 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske i 119/21 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske) kojim je propisano: da se ovim zakonom uređuju sticanje, korišćenje, raspolaganje, zaštita i prestanak prava svojine, drugih stvarnih prava i državine (član 1. stav 1), da Republika, jedinica lokalne samouprave, javno preduzeće, javna ustanova i druge javne službe koje su nosioci prava svojine javnog prava imaju kao vlasnici u pravnim odnosima isti položaj kao i drugi vlasnici, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno (član 22. stav 1), da je sticalac prava svojine na nepokretnosti na osnovu pravnog posla, zakona, nasljeđivanja, pravosnažne odluke suda ili konačne odluke drugog nadležnog organa, ovlašćen da zahtijeva upis stečenog prava svojine u javne evidencije (član 52. stav 1), da se pravo svojine na nepokretnostima na osnovu pravnog posla stiče uknjižbom u javnu evidenciju, ako zakonom nije drugačije određeno, te da se pravni posao iz stava 1. ovog člana zaključuje u obliku propisanim posebnim zakonom (član 53. st. 1. i 2); član 324. da ako posebnim zakonom nije drugačije određeno pravo upravljanja, korišćenja ili raspolaganja kao osnovno pravo na stvarima u društvenoj, odnosno državnoj svojini, koje do stupanja na snagu ovog zakona nije postalo svojina drugog lica, stupanjem na snagu ovog zakona pretvara se u pravo svojine njegovog dosadašnjeg nosioca, odnosno njegovog pravog slijednika, ako stvari mogu biti predmet svojine (stav 1); član 326. da lice koje je u zemljišnim knjigama upisano kao nosilac prava upravljanja, korišćenja ili raspolaganja nepokretnošću, odnosno prava korišćenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu, smatra se vlasnikom nepokretnosti, ukoliko se ne dokaže suprotno i da društvena svojina nije pretvorena u svojinu drugog lica (stav 1).
Polazeći od izloženog, Sud nije prihvatio inicijativu za ocjenjivanje ustavnosti člana 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 90/23), u dijelu kojim je u Zakonu o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16, 22/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 62/18 i 95/19) zamijenjen član 89a. stav 1. tačka d) i člana 31. istog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske kojim je u članu 102. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske zamijenjen stav 3. i dodan novi stav 4, pošto je utvrdio da navedene odredbe nisu u nesaglasnosti sa čl. 16, 50, 54, 56. stav 1. i 58. Ustava, te tačkom 6. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, na koje ukazuje davalac inicijative. Po ocjeni Suda, Republika Srpska je Amandmanom XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, ovlašćena da zakonom uredi i obezbijedi pitanja koja se odnose na oblast svojinskih odnosa i zaštitu svih oblika svojine (tačka 6), pa tako i oblast premjera i katastra nepokretnosti, katastra vodova i upis prava na nepokretnostima, odnosno da uredi upravne i stručne poslove koji se odnose na premjer Republike Srpske, katastar nepokretnosti, katastar vodova, osnovne geodetske radove, adresni registar, topografsko-kartografsku djelatnost, Geoinformacioni sistem Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske, druga pitanja od značaja za ovu oblast, kao i da uredi i obezbijedi organizaciju, nadležnost i rad državnih organa (tačka 10), te da zakonom propiše postupak u kome državni organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja mogu u pojedinačnim stvarima rješavati o pravima i obavezama građana ili primjenjivati mjere prinude i ograničenja i da pri tome svakome da mogućnost da brani svoja prava i interese i da protiv donesenog akta izjavi žalbu, odnosno upotrijebi drugo zakonom predviđeno sredstvo (član 111. Ustava). Propisivanje osporenim zakonskim odredbama da komisija za izlaganje sprovodi skraćeni postupak u skladu sa odredbama Zakona o opštem upravnom postupku kada je nepokretnost upisana u knjigu uloženih ugovora i da se prilikom prvog upisa objekta i stvarnih prava na objektu, kao i na stanu, poslovnom prostoru, garaži i garažnom mjestu, stečenom ugovorom o otkupu stana u društvenoj, odnosno državnoj svojini, ne zahtijeva postojanje upisanog prethodnika, kao i da se odredbe ovog zakona koje se odnose na upise iz ovog člana shodno primjenjuju i na upise u zemljišnoj knjizi je, po ocjeni Suda, u granicama ustavnog ovlašćenja zakonodavnog organa iz tač. 6. i 10. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je mijenjan član 68. Ustava. Po ocjeni Suda, osporene odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske nisu ustavnopravno sporne ni u odnosu na član 10. Ustava, jer se pod jednakim uslovima odnose na sva lica koja se nalaze u istoj pravnoj situaciji propisanoj tim odredbama, kao i stoga što iste ne stvaraju nejednakost građana s obzirom na njihova lična svojstva. Pri tome, određivanje u kojim slučajevima komisija za izlaganje sprovodi skraćeni postupak, a u kojim obavezno sprovodi poseban ispitni postupak, te koji uslovi moraju biti ispunjeni za upis stvarnih prava, predbilježbe i zabilježbe stvar je zakonodavne politike u odnosnoj oblasti, čiju cjelishodnost Ustavni sud nije ovlašćen da cijeni, u smislu člana 115. Ustava. Sud je, takođe, ocijenio da su obje osporene odredbe u skladu sa članom 16, a u vezi sa članom 111. Ustava pošto je protiv rješenja koje se donosi po skraćenom postupku stranci dozvoljeno izjavljivanje žalbe (član 87. Zakona) i pošto je omogućeno da treća lica tužbom pred nadležnim sudom pokrenu postupak za osporavanje izvršenog upisa ako smatraju da su izvršenim upisom prava na nepokretnostima povrijeđena njihova prava i to u roku od tri godine od dana stupanja na snagu katastra nepokretnosti (član 89. Zakona).
Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske nisu uređivani pravni režim društvene i državne svojine, njihovo ograničavanje i oduzimanje i pretvaranje u druge svojinske oblike, kao ni njihova pravna zaštita. Ta pitanja su originerno i primarno uređivana ili su sada uređena drugim zakonima, kao što su, primjera radi, Zakon o prenosu sredstava društvene u državnu svojinu („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 4/93, 29/94, 31/94 i 8/96), Zakon o privatizaciji državnih stanova („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 118/11, 67/13, 60/15, 45/18 i 63/20), Zakon o privatizaciji poslovnih zgrada, poslovnih prostora i garaža („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 98/04, 71/10, 30/12 i 67/13) i Zakon o stvarnim pravima. Zbog toga, po ocjeni Suda, ove odredbe nisu u nesaglasnosti sa čl. 50, 54, 56. stav 1. i članom 58. Ustava.
Rješenjem ovog suda broj U-13/16 od 22. februara 2017. godine („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 22/17) nije prihvaćena inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 87. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12 i 110/16), jer je Ustavni sud Republike Srpske ocijenio da nema povrede ustavnog principa da je svakome zajamčeno pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rješava o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu kada zakonodavac, uređujući postupak za ostvarivanje prava iz imovinsko-pravne oblasti, osporenim zakonskim rješenjem predvidi izjavljivanje žalbe na rješenje komisiji za izlaganje podataka, u roku od 15 dana od prijema istog, isključivo u pogledu utvrđenih podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljišta, dok je u pogledu statusnih pitanja imovinskih prava obezbijeđena sudska zaštita u roku od 30 dana.
Izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske, koje su objavljene u „Službenom glasniku Republike Srpske“ br. 62/18 i 90/23, član 87. čiji je stav 2. osporen, nije mijenjan, niti dopunjavan.
Zbog toga Sud, na osnovu člana 37. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 104/11 i 92/12), nije prihvatio inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti osporene odredbe člana 87. stav 2. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16, 22/18 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 62/18, 95/19 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske i 90/23), jer je već odlučivao o istoj pravnoj stvari.
U pogledu navoda davaoca inicijative o nesaglasnosti osporenih odredaba Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske sa odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, te njihovoj neusaglašenosti sa odredbama drugih zakona, Ustavni sud, u smislu člana 115. Ustava, nije nadležan da odlučuje.
Ustavni sud konstatuje da, iako su inicijativom odredbe Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske osporene i u odnosu na član 2/3. b) Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, inicijativa u tom dijelu ne sadrži razloge osporavanja, već samo tvrdnju o povredi navedenog člana ovog akta.
Cijeneći da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i da prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Vojin Bojanić, Svetlana Brković, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Radomir V. Lukić, prof. dr Ivanka Marković, prof. dr Darko Radić i akademik prof. dr Snežana Savić.
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman
Broj: U-81/23
30. oktobar 2024. godine