Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 60. stav 1. tačka d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 22. maja. 2019. godine,  d o n i o   j e

 

O D L U K U

 

Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti člana 11. stav 2. Zakona o studentskom organizovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 56/16).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

Unija studenata Republike Srpske podnijela je Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) prijedlog za utvrđivanje neustavnosti člana 11. stav 2. Zakona o studentskom organizovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 56/16). Predlagač smatra da osporena zakonska odredba prema kojoj se za članstvo u studentski parlament može kandidovati redovni student koji prvi put upisuje godinu studija u kojoj se kandiduje, suprotno članu 10. Ustava, dovodi  u neravnopravan položaj studente koji ne upisuju prvi put godinu studija. Na ovaj način navedena kategorija studenata lišena je aktivnog i pasivnog prava glasa, čime su onemogućeni da imaju svog predstavnika u studentskim tijelima. Osporena zakonska odredba je, prema mišljenju predlagača, u suprotnosti i sa članom 14. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Konvencija), članom 111. stav 3. Zakona o visokom obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 73/10 i 31/18), te članom 2. Zakona o uniji studenata („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 71/09).

Narodna skupština Republike Srpske je Sudu dostavila odgovor u kome su navodi iz prijedloga ocijenjeni kao neosnovani. Imajući u vidu da Republika uređuje sistem u oblasti visokog obrazovanja, te da je visoko obrazovanje djelatnost od opšteg interesa, navodi se da je zakonodavac nadležan da predvidi uslove koje treba da ispunjava kandidat za člana studentskog parlamenta, kao i da Sud nije nadležan da odlučuje o opravdanosti zakonodavne politike. U odgovoru se ističe da nisu osnovani navodi predlagača o povredi člana 10. Ustava, jer se osporeno propisivanje odnosi jednako na sva lica iste kategorije i statusa, koja se nalaze u istoj ili sličnoj situaciji, kao i da je zakonodavac taj koji procjenjuje da li objektivna različitost opravdava različito tretiranje u inače istoj ili sličnoj situaciji. U odgovoru se ističe da nezadovoljstvo predlagača osporenim  zakonskim rješenjem ne može biti predmet ocjene ustavnosti. Takođe, zakonodavac navodi da su odredbe članova 111. i 112. Zakona o visokom obrazovanju brisane Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 90/16), dok je Zakon  o uniji studenata („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 71/09) prestao da važi. S obzirom na izloženo predlaže se odbijanje prijedloga.

 Članom 11. stav 2. Zakona o studentskom organizovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 56/16) (u daljem tekstu: Zakon) propisano je da se za članstvo u studentski parlament može  kandidovati redovni student koji prvi put upisuje godinu studija u kojoj se kandiduje.

U postupku ocjene ustavnosti osporenog člana Zakona Sud je uzeo u obzir ustavne garancije kojima je utvrđeno da su građani ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo (član 10). Pored ovoga, Sud je imao u vidu da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, njihovih udruženja i komora (tačka 6. Amandmana XXXII na Ustav, kojim je zamijenjen član 68. Ustava Republike Srpske), te obrazovanje (tačka 12. Amandmana XXXII na Ustav, kojim je zamijenjen član 68. Ustava Republike Srpske).

Članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda utvrđeno je da se uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj konvenciji obezbjeđuje bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status.

Pored toga, Sud je imao u vidu da je Zakonom propisano: da su studentska predstavnička tijela oblik studentskog organizovanja (član 5. tačka 1), da su studentska predstavnička tijela iz člana 5. tačka 1. ovog zakona studentski parlament visokoškolske ustanove i Unija studenata Republike Srpske, kao i da je studentski parlament predstavničko tijelo studenata na visokoškolskoj ustanovi (član 6. st. 1. i 2), da studentski parlament čine predstavnici svih studenata visokoškolske ustanove izabrani na neposrednim izborima, a broj predstavnika studenata u studentskom parlamentu visoke škole mora biti najmanje tri odsto od ukupnog broja studenata na visokoj školi (član 10. st. 1. i 4).

Saglasno navedenim ustavnim ovlašćenjima Zakonom su, između ostalog, uređeni oblici studentskog organizovanja u Republici Srpskoj, njihovo osnivanje i položaj, nadležnost, organizacija i način finansiranja, trajanje mandata, te način izbora i razrješenja organa upravljanja i međusobni odnosi između različitih oblika studentskog organizovanja. Imajući u vidu da Republika uređuje i obezbjeđuje sistem u oblasti obrazovanja, kao i da je visoko obrazovanje  djelatnost od opšteg društvenog interesa, te da Republika uređuje i obezbjeđuje pravni položaj organizacija i njihovih udruženja, Sud je utvrdio da je zakonodavac bio ovlašćen da propiše uslove pod kojima studenti mogu da se kandiduju za članstvo u studentskom parlamentu, odnosno da pravo na kandidaturu uslovi statusom redovnog studenta koji prvi put upisuje godinu studija u kojoj se kandiduje. Imajući u vidu da se predstavnici u studentski parlament biraju neposrednim izborima, zakonodavac je prema stanovištu Suda, obezbijedio pretpostavke zastupljenosti i afirmacije interesa različitih kategorija studentske populacije. Odabir kriterijuma prvog upisa školske godine u godini kandidature kao opredjeljujućeg za mogućnost kanditature, kao i ocjena zakonodavca da će interese studentske populacije najadekvatnije zastupati lica koja su redovni studenti je, prema mišljenju Suda, stvar zakonodavne politike čiju opravdanost, saglasno članu 115. Ustava, Sud nije nadležan da ocjenjuje.

Sud je utvrdio da u pogledu ostvarivanja prava na kandidaturu u studentski parlament, osporeno propisivanje ne dovodi u neravnopravan položaj subjekte na koje se odnosi, čime su stvorene pretpostavke za njihov ravnopravan tretman u praksi. Ustavno načelo jednakosti iz člana 10. Ustava, naime, ne jemči apsolutnu jednakost, već obezbjeđuje međusobnu jednakost onim licima koja se nalaze u istoj ili sličnoj pravnoj situaciji propisanoj zakonom. U kontekstu pomenutog ustavnog principa, Sud je utvrdio da davalac inicijative neosnovano poredi prava i obaveze adresata člana 11. stav 2. Zakona sa drugim kategorijama studenata.

Sud nije cijenio navode predlagača koji se tiču povrede člana 14. Konvencije s obzirom na to da predlagač nije naveo konkretno pravo garantovano Konvencijom, odnosno Ustavom Republike Srpske u pogledu kojeg bi se vršila diskriminacija u smislu člana 14. Konvencije.

Pored ovoga, s obzirom na članom 115. Ustava definisan standard ocjene u postupcima kontrole ustavnosti zakona pred Sudom, Sud nije ovlašćen da cijeni međusobnu usaglašenost odredaba pojedinih zakona, te tako ni saglasnost osporenog člana 11. stav 2. Zakona o studentskom organizovanju sa članom 111. stav 3. Zakona o visokom obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 73/10 i 31/18) i članom 2. Zakona o uniji studenata („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 71/09).

Na osnovu izloženog  odlučeno je kao u izreci ove odluke.

Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-46/18

22. maja 2019. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.