Ustavni sud RSOsnovni aktiSudska praksaNovosti i saopštenjaPoslovanje
Broj predmeta: U- / Ključna riječ:
Godina podnošenja inicijative: Period okončanja postupka: -
Sadržani pojmovi:
 
U polja 'Broj predmeta' podaci se unose u formatu xxx/yy, gdje je xxx broj predmeta, a yy godina podnošenja inicijative.
U polje 'Ključna riječ' unosi se jedna ili više riječi na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica), kako bi se pronašle sve odluke koje u tekstu sadrže te riječi.
Nije neophodno popuniti sva polja. Klikom na dugme 'Prikaži' dobićete sve odluke koje zadovoljavaju gornje kriterijume.
   ||

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g)  Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj dana 13. jula 2022. godine,  d o n i o  j e

 

R J E Š E Nj E

 

         Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 6. stav 1. tačke g) i d), člana 9a, člana 16. stav 2. i člana 39. stav 1. tačka a) Zakona o komunalnim djelatnostima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/17 i 100/17).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

          Dragan Popović iz Banjaluke dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti člana  6. stav 1. tačke g) i d), člana 9a. i člana 16. stav 2. Zakona o komunalnim djelatnostima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/17 i 100/17). U inicijativi se navodi da se osporenim zakonskim odredbama, obavljanju komunalne djelatnosti proizvodnje i distribucije toplotne energije, dodjeljuje specijalni status van granica javnog interesa, zbog čega su navedene zakonske odredbe u suprotnosti sa članom 5. stav 1. alineje 1, 3. i 5, članovima 10, 16, 24. i 102. Ustava Republike Srpske. Davalac inicijative navodi da je član 6. stav 1. tačka g) osporenog zakona u suprotnosti sa članom 68. i 102. Ustava Republike Srpske, ističući da jedinica lokalne samouprave nije ovlašćena da svojom odlukom uređuje sadržaj ugovornog odnosa između davaoca i korisnika komunalne usluge, s obzirom na to da su uslovi pod kojima se uređuju obligacioni odnosi utvrđeni Zakonom o obligacionim odnosima. Pored navedenog, po mišljenju davaoca inicijative, propisivanjem iz navedene zakonske odredbe se stvaraju uslovi za opštu nejednakost građana Republike Srpske, u zavisnosti od grada i opštine u kojoj žive, jer osporena zakonska odredba utvrđuje ovlašćenja za svih 64 grada i opštine u Republici da propisuju ovu materiju, a koji će, u skladu sa svojim pogledima na lokalni interes, istu različito regulisati. Takođe se navodi da je član 6. stav 1. tačka d) osporenog zakona, u suprotnosti sa članom 19. stav 1. istog zakona, kao i sa osnovnim principima Zakona o obligacionim odnosima, koji garantuju slobodu ugovaranja, autonomiju volje i ravnopravnost u obligacionim odnosima, zbog čega je ova osporena odredba u suprotnosti sa članom 68. stav 1. tačka 6. i članom 102. Ustava Republike Srpske. Nadalje, davalac inicijative navodi da član 9a. osporenog zakona, suprotno ustavnim i zakonskim principima, uspostavlja obavezu da se komunalne usluge moraju koristiti i da je njihovo korišćenje trajnog karaktera, zbog čega smatra da je ova osporena odredba u suprotnosti sa članom 16. Zakona o komunalnim djelatnostima kao i sa odredbama člana 46. stav 2. i 3. Zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj i člana 33. stav 2. Zakona o zaštiti potrošača BiH, koji propisuju da je pružanje i korišćenje komunalne usluge na ugovornom režimu. Takođe se navodi da je propisivanje iz osporene odredbe člana 9a, prema kojem su građani zavisni i prinuđeni da budu priključeni na sistem suprotno njihovoj volji, suprotno Ustavu Republike Srpske i međunarodnim konvencijama. Davalac inicijative smatra da član 16. stav 2. osporenog zakona nije u saglasnosti sa članom 3. Ustava Republike Srpske, jer isključuje od primjene zakone donesene na nivou Bosne i Hercegovine, kao i primjenu Zakona o obligacionim odnosima i Zakona o energetici Republike Srpske. U obrazloženju inicijative takođe se ističe da član 39. stav 1. tačka a) osporenog zakona, nije u saglasnosti sa osnovnim principima Zakona o obligacionim odnosima, jer, kako se navodi, propisuje sankciju za korišćenje temeljnih prava datih Zakonom o obligacionim odnosima.

        U odgovoru koji je na inicijativu dostavio Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske, osporavaju se navodi davaoca inicijative i ističe da je jedinica lokalne samouprave ovlašćena da uređuje i organizuje obavljanje komunalnih djelatnosti, te da svojom odlukom detaljnije uređuje predmetnu oblast. Takođe se navodi da su netačni navodi davaoca inicijative u vezi sa članom 6. stav 1. tačka g) osporenog zakona, jer je istim propisano da opština svojom odlukom propisuje opšte uslove koje sadrži ugovor između davaoca i korisnika komunalne usluge, a ne sadržaj ugovora, kako se to u inicijativi navodi. U vezi sa navedenim propisivanjem, osporavaju se i navodi davaoca inicijative o povredi načela ravnopravnosti. Ističe se da pomenuta odredba jednako tretira sve korisnike komunalne usluge na području jedne lokalne zajednice, a svaka lokalna zajednica ima svoje specifičnosti, zbog čega se i daje mogućnost da jedinica lokalne samouprave, shodno svojim posebnim uslovima i prilikama na svom području, uredi pružanje komunalnih usluga, kako to proizilazi iz člana 102. Ustava Republike Srpske. Vezano za navode davaoca inicijative o nesaglasnosti člana 6. stav 1. tačka d) sa Ustavom i Zakonom se ističe da su isti rezultat pogrešnog tumačenja, jer član 19. Zakona govori o uslovima pod kojima se komunalna usluga može, izuzetno, uskratiti, dok član 6. stav 1. tačka g) Zakona uređuje drugo pitanje i odnosi se na propisivanje uslova korištenja i prestanka korištenja usluge, a ne na uskraćivanje iste. U vezi sa propisivanjem iz člana 9a. Zakona, u odgovoru se navodi da ova odredba propisuje uslove pod kojim korisnik može da ne koristi neku komunalnu uslugu ili da je prestane koristiti, s ciljem da se spriječe zloupotrebe u primjeni Zakona, a s obzirom na specifičnosti pojedinih komunalnih usluga. Ističe se da navodi davaoca inicijative o nesaglasnosti osporenih zakonskih odredbi sa Zakonom o obligacionim odnosima nisu ustavnopravno relevantni, jer prema članu 115. Ustava, Ustavni sud nije nadležan da cijeni međusobnu usaglašenost zakona. 

          Osporenim odredbama Zakona o komunalnim djelatnostima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/11 i 100/17) je propisano:

„Jedinica lokalne samouprave obezbjeđuje organizovano obavljanje komunalnih djelatnosti, a svojom odlukom detaljnije propisuje: opšte uslove koje sadrži ugovor između davaoca i korisnika komunalne usluge (član 6. stav 1. tačka g); uslove za korišćenje i prestanak korišćenja komunalne usluge (član 6. stav 1. tačka d).

     Korisnik komunalne usluge koristi komunalne usluge koje je jedinica lokalne samouprave organizovala na svom području u skladu sa odredbama ovog zakona (član 9a stav 1).

     Izuzetno od stava 1. ovog člana, korisniku komunalne usluge može se na njegov zahtjev odobriti da ne koristi neku komunalnu uslugu ili prestanak njenog korišćenja, odnosno korisnik ima pravo na raskid ugovora ako davalac te usluge ne može obezbijediti propisani kvalitet, ako tehničke karakteristike sistema ne omogućavaju njeno korišćenje ili ako za korisnika postoje bolja tehnička i ekonomski povoljnija rješenja, pod uslovom da to ne škodi drugim korisnicima, vodeći računa o mjerama iz člana 5. ovog zakona (član 9a stav 2).

      Uslovi pod kojima se korisniku komunalne usluge može odobriti da ne koristi neku komunalnu uslugu ili da je prestane koristiti detaljnije se propisuju u odluci iz člana 6. stav 2. ovog zakona (član 9a stav 3).

         Provjeru ispunjenosti uslova iz stava 2. ovog člana i izradu odgovarajućeg stručnog mišljenja vrši lice ovlašćeno za takvu vrstu poslova koje je nezavisno od davaoca i korisnika komunalne usluge ( član 9a stav 4).

          Ugovori zaključeni sa korisnicima komunalnih usluga koji te usluge koriste za lične potrebe ili potrebe svog domaćinstva zaključuju se u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje zaštita prava potrošača u Republici Srpskoj (član 16. stav 2).

          Novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice kao korisnik komunalne usluge ako odbije da zaključi ugovor iz člana 16. ovog zakona, osim za slučajeve iz člana 9a. stav 2. ovog zakona (član 39. stav 1. tačka a).“

         Sud je prilikom ocjenjivanja ustavnosti osporenih zakonskih odredbi imao u vidu da je Ustavom Republike Srpske utvrđeno da se Ustavno uređenje Republike temelji na garantovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava u skladu sa međunarodnim standardima, socijalnoj pravdi i tržišnoj privredi (član 5. alineje 1, 3. i 5); da su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu, bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo (član 10); da svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava u postupku pred sudom i drugim državnim organom i organizacijom, da je svakome zajamčeno pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke kojom se rješava o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu (član 16); da je stan nepovrediv (član 24. stav 1); da Republika jamči minimum socijalne sigurnosti građana i obezbjeđuje funkcionisanje javnih službi, u skladu sa zakonom (član 61. stav 1); da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, sistem javnih službi i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa zakonom (tačke 6, 11. i 18. Amandmana XXXII kojim je zamijenjen član 68. Ustava Republike Srpske); da opština preko svojih organa u skladu sa zakonom uređuje i obezbjeđuje obavljanje komunalnih djelatnosti i izvršava zakone, druge propise i opšte akte Republike čije izvršavanje je povjereno opštini, obezbjeđuje izvršavanje propisa i opštih akata opštine  (član 102. stav 1. tačke 2. i 6), kao i da zakoni, statuti, drugi   propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, a propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108).

         Pored navedenog, Sud je imao u vidu da su Zakonom o komunalnim djelatnostima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/11 i 100/17) utvrđene komunalne djelatnosti od posebnog javnog interesa i način obezbjeđivanja posebnog javnog interesa, organizacija obavljanja komunalnih djelatnosti i način njihovog finansiranja (član 1), te propisano: da jedinica lokalne samouprave obezbjeđuje organizovano obavljanje komunalnih djelatnosti, a svojom odlukom detaljnije propisuje uslove i način obavljanja komunalnih djelatnosti, materijalne, tehničke i druge uslove za finansiranje, razvoj, izgradnju i održavanje komunalnih objekata, uslove za funkcionisanje i tehničko-tehnološko jedinstvo sistema i uređaja, mogućnost za subvencionisanu cijenu komunalne usluge, kategorije korisnika i uslove subvencioniranja i jedinicu obračuna za svaku vrstu komunalne usluge i način naplate komunalnih usluga (član 6. tačke a, b, v, đ. i e ); da se pružanje i korišćenje komunalnih usluga vrši na osnovu ugovora zaključenog između davaoca komunalne usluge i korisnika, da korisnik plaća utvrđenu cijenu za pruženu komunalnu uslugu na osnovu računa koji ispostavlja davalac komunalne usluge i koji ima snagu vjerodostojne isprave, da je u slučaju spora između korisnika i davaoca komunalnih usluga nadležan sud (član 16. stav 1, 3. i 4); komunalna usluga ne može se uskratiti korisniku (član 19. stav 1); izuzetno komunalna usluga se može uskratiti korisniku ako izvrši priključenje na komunalni objekat bez odobrenja nadležnog organa, odnosno davaoca komunalne usluge, nenamjenski koristi komunalnu uslugu, ne plati iskorišćenu komunalnu uslugu dva mjeseca uzastopno pod uslovom da to tehničke mogućnosti dozvoljavaju i da se isključenjem tog korisnika ne ugrožavaju drugi korisnici, odbije da zaključi ugovor o korišćenju komunalne usluge, da se ne pridržava mjera štednje u vrijeme ograničene potrošnje zbog posebnih okolnosti iz člana 15. ovog zakona (član 19. stav 2).

          Imajući u vidu Ustavom utvrđene nadležnosti Republike i jedinica lokalne samouprave, kao karakter i prirodu osporenog zakona, Sud je ocijenio da je zakonodavac propisujući na način kao u osporenim odredbama, postupao u okviru svojih nadležnosti. U skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima da uredi sistem javnih službi i obezbijedi funkcionisanje javnih službi u skladu sa zakonom, zakonodavac je osporenim zakonom utvrdio komunalne djelanosti od posebnog javnog interesa i način obezbjeđivanja posebnog javnog interesa, organizaciju obavljanja komunalnih djelatnosti i način njihovog finansiranja, te u okviru istog, faktičko vršenje djelatnosti iz ovog domena povjerio u nadležnost jedinicama lokalne samouprave. Imajući u vidu navedeno, kao i član 102. Ustava, prema kojem opština preko svojih organa u skladu sa zakonom uređuje i obezbjeđuje obavljanje komunalnih djelatnosti i izvršava zakone, druge propise i opšte akte Republike čije izvršavanje je povjereno opštini,  Sud je ocijenio da nisu osnovani navodi davaoca inicijative o nesaglasnosti člana 6. stav 1. tačke g) i d) osporenog zakona sa članom 68. Ustava koji je zamijenjen Amandmanom XXXII na Ustav i sa članom 102. Ustava Republike Srpske. Pored navedenog, Sud ukazuje na to da ove osporene odredbe ne propisuju ovlašćenje jedinice lokalne samouprave da svojom odlukom propisuje sadržaj ugovornog odnosa između davaoca i korisnika komunalne usluge, kako se to u inicijativi navodi, već ovlašćenje da odlukom propiše opšte uslove koje sadrži ugovor, odnosno uslove za korišćenje i prestanak korišćenja komunalne usluge, s obzirom na to da lokalna zajednica saglasno članu 102. Ustava, uređuje i obezbjeđuje obavljanje komunalne djelatnosti na svom području. Takođe, navodi davaoca inicijative da se osporenim propisivanjem, suprotno članu 10. Ustava, stvara opšta nejednakost građana između različitih lokalnih zajednica, po ocjeni Suda nisu osnovani. Načelo ravnopravnosti iz člana 10. Ustava Republike Srpske, ne podrazumijeva jednakost u apsolutnom smislu, već garantuje jednak tretman subjekata koji se nalaze u istim ili istovrsnim situacijama prilikom realizacije određenih prava i obaveza. Osporena odredba člana 6. stav 1. tačke g) i d) na jednak način tretira sve korisnike komunalne usluge na području jedne lokalne zajednice, a s obzirom na to da su adresati osporene odredbe različiti subjekti prava, Sud je ocijenio da davalac inicijative pogrešno poredi korisnike komunalnih usluga u različitim lokalnim zajednicama. Nadalje, Sud je ocijenio da su neosnovani navodi inicijative o nesaglasnosti osporenog člana 6. stav 1. tačka d) sa članom 68. Ustava koji je zamijenjen Amandmanom XXXII na Ustav stav 1. tačka 6. i sa članom 102. Ustava.  Ova osporena zakonska odredba daje ovlašćenje jedinici lokalne samouprave, da svojom odlukom propisuje uslove za korišćenje i prestanaka korišćenja komunalne usluge, a ne za uskraćivanje iste, kako se to u inicijativi pogrešno zaključuje, te je njeno dovođenje u vezu sa propisivanjem iz člana 19. stav 1. Zakona, bespredmetno. Takođe, Sud je ocijenio da su neosnovani navodi davaoca inicijative da član 9a. Zakona propisuje trajno korišćenje komunalnih usluga, imajući u vidu da je članom 16. Zakona, zakonodavac predvidio obligatorno korišćenje usluga komunalne potrošnje, a u članu 9a, pripisao u kojim slučajevima se korisniku komunalne usluge, na njegov zahtjev može odobriti da ne koristi neku komunalnu uslugu. Po ocjeni Suda ovakvo propisivanje predstavlja izbalansiran pristup zakonodavca prilikom uređenja režima ugovornog odnosa između davaoca komunalne usluge i njenog korisnika, jer je dosljedno predvidio mogućnost izuzetka od zaključenja predmetnog odnosa, samo u slučaju ispunjenja uslova iz člana 9a. stav 2. Zakona. Imajući u vidu sve navedeno, Sud je ocijenio da propisivanje iz osporenih odredbi Zakona, ne dovodi u pitanje ustavne garancije iz člana 5. alineje 1, 3. i 5. Ustava Republike Srpske.

        Imajući u vidu da je članom 115. Ustava Republike Srpske propisano da Ustavni sud odlučuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata sa Ustavom, i odlučuje o saglasnosti propisa i opštih akata sa zakonom, Sud je ocijenio da nije nadležan da ocjenjuje međusobnu usaglašenost zakona, pa time ni usaglašenost osporenih odredbi člana 9a. i 39. stav 1. tačka a) Zakona sa Zakonom o obligacionim odnosima („Službeni list SFRJ“ br. 29/78, 39/85, 45/89 i „Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 17/93, 3/96, 39/03 i 74/04), Zakonom o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 63/14, 18/17 i 90/21) i Zakonom o eneregetici (“Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 49/09). Takođe, prema članu 115. Ustava, nije u nadležnosti ovog suda da ocjenjuje saglasnost osporenih zakonskih odredbi sa zakonima koje je donijela Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, pa time ni sa Zakonom o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ br. 25/06 i 88/15).

      Sud se nije upuštao u razmatranje navoda davaoca inicijative kojima se ukazuje na povredu članova 3, 16. i 24. Ustava Republike Srpske, jer se radi o navodima paušalne prirode, koji ne sadrže obrazloženje na koji način su u konkretnom slučaju, narušena prava garantovana ovim ustavnim odredbama.

        Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka. 

Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Ivanka Marković, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-64/21

13. jula 2022. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Aktuelno
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Preminuo je bivši predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske

27.3.2024.
Saopštenje za javnost sa 310. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske

26.3.2024.
Dnevni red 310. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske

15.3.2024.
Izvještaj o realizaciji plana javnih nabavki za 2023. godinu

8.3.2024.
Izvještaj o radu Ustavnog suda Republike Srpske za 2023. godinu

28.2.2024.
Saopštenje za javnost sa 309. sjednice Ustavnog suda Republike srpske

27.2.2024.
Dnevni red za 309. sjednicu Ustavnog suda Republike Srpske

22.2.2024.
Odluka o prihvatanju javne nabavke usluga čišćenja poslovnih prostorija (redovnog čišćenja i održavanja higijene) u objektu Ustavnog suda Republike Srspke

22.2.2024.
O D L U K A O PRIHVATANjU PONUDE ZA JAVNU NABAVKU USLUGA FIZIČKO-TEHNIČKOG OBEZBJEĐENjA OBJEKTA

Pretraživanje


Objašnjenje: unijeti jednu ili više riječi, na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica)
Ustavni sud Republike Srpske, Draška Božića 2, 78000 Banjaluka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
Radno vrijeme: 8 do 16 časova (ponedjeljak – petak). Prijem podnesaka u pisarnici i davanje dostupnih obavještenja: 11 do 14 časova (ponedjeljak – petak)
 
© 2009-2023. Ustavni sud Republike Srpske. Sva prava zadržana. | Politika privatnosti | Uslovi korištenja
html>