Ustavni sud RSOsnovni aktiSudska praksaNovosti i saopštenjaPoslovanje
Broj predmeta: U- / Ključna riječ:
Godina podnošenja inicijative: Period okončanja postupka: -
Sadržani pojmovi:
 
U polja 'Broj predmeta' podaci se unose u formatu xxx/yy, gdje je xxx broj predmeta, a yy godina podnošenja inicijative.
U polje 'Ključna riječ' unosi se jedna ili više riječi na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica), kako bi se pronašle sve odluke koje u tekstu sadrže te riječi.
Nije neophodno popuniti sva polja. Klikom na dugme 'Prikaži' dobićete sve odluke koje zadovoljavaju gornje kriterijume.
   ||

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 27. januara 2021. godine,  d o n i o   je

 

R J E Š E Nj E

 

         Ne prihvata se  inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 133. Krivičnog zakonika Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 64/17). 

 

O b r a z l o ž e nj e

 

        Aleksandar Jokić i Arsenije Baltić iz Banjaluke dali su Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za ocjenjivanje ustavnosti člana 133. Krivičnog zakonika Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 64/17 i 104/18). Davaoci inicijative smatraju da su žene kao adresati osporene odredbe, kojom je propisano krivično djelo genitalno sakaćenje žena, suprotno članu 10. Ustava, dovedene u neravnopravan položaj u odnosu na muškarce, koji su, kada je riječ o analognom krivičnom djelu, adresati člana 132. Krivičnog zakonika koji reguliše krivično djelo teške tjelesne povrede. Davaoci inicijative navode da  krivično djelo teške tjelesne povrede obuhvata i krivično djelo genitalno sakaćenje muškaraca, te ističu da su  posebni minimumi zaprijećenih kazni za izvršenje pojedinih oblika krivičnog djela iz osporenog člana 133. Krivičnog zakonika niži od posebnih minimuma kazni zaprijećenih za izvršenje analognih oblika krivičnog djela iz člana 132. ovog zakonika. Ovakvo regulisanje je u suprotnosti sa ustavnim jemstvom jednake pravne zaštite bez obzira na pol. Takođe, s obzirom na različitosti u visini zaprijećenih kazni za počinioce krivičnih djela iz čl. 132. i 133. Krivičnog zakonika, zakonodavac je, kako se navodi, u privilegovan položaj doveo potencijalne počinioce krivičnog djela polnog sakaćenja žena u odnosu na potencijalne počinioce krivičnog djela teške tjelesne povrede. Imajući u vidu izloženo, davaoci inicijative predlažu da Sud utvrdi da osporeni član 133. Zakonika nije u saglasnosti sa članom 10. Ustava.

Narodna skupština Republike Srpske je Sudu dostavila odgovor kojim su navodi iz inicijative ocijenjeni kao neosnovani, te zasnovani na pogrešnom tumačenju Ustava i Krivičnog zakonika. Ističe se da je propisujući kao u osporenom članu 133. Krivičnog zakonika zakonodavac postupao u okviru svojih ingerencija, a saglasno članu 10. Ustava i tač. 5. i 10. Amandmana XXXII, kojim je zamijenjen član 68. Ustava. Zakonodavac navodi da je krivično djelo genitalno sakaćenje žena uvedeno u domaće zakonodavstvo zbog obaveze koju je preuzela Bosna i Hercegovina potpisivanjem Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilju u porodici. Takođe, ističe se da krivično djelo predviđeno osporenom odredbom u najvećoj mjeri odgovara krivičnom djelu tjelesne povrede (člana 131. Krivičnog zakonika), a ne krivičnom djelu teške tjelesne povrede kako to smatra davalac inicijative. Ukazujući da na kaznenu politiku zakonodavca utiče niz činilaca, uključujući i preuzete međunarodne obaveze, zakonodavac podsjeća da je on taj koji procjenjuje da li, i u kojoj mjeri, objektivna različitost opravdava različito postupanje u istoj ili sličnoj situaciji, te upućuje na stav Suda prema kome ustavni princip iz člana 10. Ustava ne podrazumijeva jednakost u apsolutnom smislu, već garantuje jednakost građana koji se nalaze u identičnim situacijama.    

Osporenim članom 133. Krivičnog zakonika Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 64/17, 104/18) (u daljem tekstu: Krivični zakonik) propisano je da će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina ko ženskom licu potpuno ili djelimično ukloni ili trajno promijeni spoljne dijelove polnog organa, da će se kazniti kaznom zatvora do tri godine ko žensko lice navede da se podvrgne radnjama iz stava 1. ovog člana, da će se učinilac kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno iz mržnje, prema djetetu ili je prouzrokovano trajno oštećenje zdravlja ženskog lica, da će se učinilac kazniti kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina, ako je usljed djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt ženskog lica, da će se učinilac kazniti kaznom zatvora do jedne godine, ako je djelo iz stava 1. ovog člana izvršeno pod naročito olakšavajućim okolnostima.

      U postupku razmatranja navoda iz inicijative Sud je imao u vidu odredbe Ustava u odnosu na koje je osporena ustavnost odredbe člana 133. Krivičnog zakonika, kao i odredbe koje su po ocjeni Suda od značaja za ocjenjivanje ustavnosti, a kojima je utvrđeno: da se ustavno uređenje Republike temelji, između ostalog, na garantovanju i zaštiti ljudskih sloboda i prava u skladu sa međunarodnim standardima (član 5. stav 1. alineja 1), da su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko ili drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo (član 10), da Republika uređuje i obezbjeđuje, pored ostalih, ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda (tačka 5. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava), da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom (član 108. stav 1).

Polazeći od izloženog Sud je ocijenio da je zakonodavac, saglasno navedenom ustavnom ovlašćenju da uređuje ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda (tačka 5. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava), bio ovlašćen da Krivičnim zakonikom Republike Srpske uredi sistem krivičnog prava. Time je, prema stanovištu Suda, utvrdio pretpostavke za ostvarenje primarne funkcije krivičnog zakonodavstva koja podrazumijeva zaštitu osnovnih prava i sloboda čovjeka i drugih osnovnih individualnih i opštih vrijednosti koje su ustanovljene ustavom i međunarodnim pravom (član 1. stav 2. Krivičnog zakonka).

Zakonodavac je, prema ocjeni Suda, ovlašćen da, na osnovu cjelishodne procjene, utvrdi pravce odgovarajućeg reagovanja na kriminalitet u društvu. U ovom smislu, u njegovoj je nadležnosti da određena ponašanja inkriminiše kao samostalna krivična djela, odnosno da odredi zasebne objekte zaštite od kriminaliteta (u konkretnom slučaju tjelesni integritet ženskog lica), kao i da sankcioniše postupanja koja predstavljaju njegovu povredu i ugrožavanje.

Sud je utvrdio da legitimitet osporenom propisivanju daje javni interes za djelotvornim krivičnim zakonodavstvom koje teži postizanju individualne i opšte društvene bezbjednosti. Stoga je, cijeneći dostignute standarde u zaštiti ljudskih prava, te uvažavajući nesporno pravo građana da budu institucionalno štićeni od kriminaliteta, zakonodavac postupao u okviru svojih nadležnosti kada je u grupi krivičnih dijela protiv života i tijela, kao samostalno krivično djelo,  sistematizovao i krivično djelo genitalnog sakaćenja žena.

U skladu sa članom 115. Ustava nije u nadležnosti ovog suda da cijeni opravdanost procjene zakonodavca u pogledu društvenih okolnosti koje su ga opredjelile da u krug predmetnih krivičnih djela, kao zasebno krivično djelo, uvrsti i djelo iz člana 133. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Sud nije posebno razmatrao navode o neusaglašenosti osporenog regulisanja sa članom 10. Ustava, koji u ovom smislu nisu zasnovani na razlozima ustavnopravne prirode, jer o neustavnosti člana 133. Krivičnog zakonika Republike Srpske davaoci inicijative zaključuju posredno, a na osnovu poređenja realno različitog propisivanja iz osporenog člana Zakonika i njegovog člana 132. U skladu sa članom 115. Ustava, nije u nadležnosti ovog Suda da cijeni ustavnost određenog propisivanja na osnovu njegovog odnosa sa propisivanjem iz norme iste pravne snage.

Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i  prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud  je, na osnovu člana 40. stav 5.  Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-6/20

27. januara 2021. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Aktuelno
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Preminuo je bivši predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske

27.3.2024.
Saopštenje za javnost sa 310. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske

26.3.2024.
Dnevni red 310. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske

15.3.2024.
Izvještaj o realizaciji plana javnih nabavki za 2023. godinu

8.3.2024.
Izvještaj o radu Ustavnog suda Republike Srpske za 2023. godinu

28.2.2024.
Saopštenje za javnost sa 309. sjednice Ustavnog suda Republike srpske

27.2.2024.
Dnevni red za 309. sjednicu Ustavnog suda Republike Srpske

22.2.2024.
Odluka o prihvatanju javne nabavke usluga čišćenja poslovnih prostorija (redovnog čišćenja i održavanja higijene) u objektu Ustavnog suda Republike Srspke

22.2.2024.
O D L U K A O PRIHVATANjU PONUDE ZA JAVNU NABAVKU USLUGA FIZIČKO-TEHNIČKOG OBEZBJEĐENjA OBJEKTA

Pretraživanje


Objašnjenje: unijeti jednu ili više riječi, na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica)
Ustavni sud Republike Srpske, Draška Božića 2, 78000 Banjaluka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
Radno vrijeme: 8 do 16 časova (ponedjeljak – petak). Prijem podnesaka u pisarnici i davanje dostupnih obavještenja: 11 do 14 časova (ponedjeljak – petak)
 
© 2009-2023. Ustavni sud Republike Srpske. Sva prava zadržana. | Politika privatnosti | Uslovi korištenja
html>