Ustavni sud RSOsnovni aktiSudska praksaNovosti i saopštenjaPoslovanje
Broj predmeta: U- / Ključna riječ:
Godina podnošenja inicijative: Period okončanja postupka: -
Sadržani pojmovi:
 
U polja 'Broj predmeta' podaci se unose u formatu xxx/yy, gdje je xxx broj predmeta, a yy godina podnošenja inicijative.
U polje 'Ključna riječ' unosi se jedna ili više riječi na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica), kako bi se pronašle sve odluke koje u tekstu sadrže te riječi.
Nije neophodno popuniti sva polja. Klikom na dugme 'Prikaži' dobićete sve odluke koje zadovoljavaju gornje kriterijume.
   ||

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, članova 40. stav 5, člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 25. novembra 2020. godine, 

d o n i o  j e 

 

R J E Š E Nj E

 

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 15. i 16. Pravilnika o normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 74/19 i 77/19).

 

O b r a z l o ž e nj e  

    

             Nenad Đerviz iz Banjaluke, Duško Keleč iz Šipova, Radmila Vojinović iz Novog Grada, Marko Šatara iz Šipova, Drena Radanović iz Prijedora, Nada Subić iz Čelinca, Dušanka Trivić iz Čelinca, Mirjana Adamović iz Palačkovaca, Jovanka Višekruna iz Babanovaca, Danijela Sančanin iz Velike Ilove, Radinka Živković iz Lišnje, Cvijeta Milovanović iz Šamca, Dragica Petrović iz Crkvine, Aleksandra Malić iz Prnjavora, Sanja Miladić Petrović iz Doboja, Olivera Kostrešević iz Donjih Vijačana, Biljana Janković iz Donjih Vijačana, Mara Jovanović iz Gornje Slatine, Dragana Sofrenović iz Obudovca, Dragan Zgonjanin iz Kozarske Dubice, Borka Stanić iz Kozarske Dubice, Nevenka Adamović iz Brezičana, Jovana Brdar iz Prijedora, Sanela Mandić iz Prijedora, Alisa Pihić iz Kozarca, Zorka Popović iz Dervente, Dragana Vračević iz Gornjih Smrtića, Jadranka Marković iz Čečave, Rozalija Petković iz Teslića, Dragica Ilić iz Doboja, Radmila Kondić iz Novog Grada, Milivojka Stojanović iz Teslića, Jelena Očaušanin iz Teslića, Biljana Radišić iz Banjaluke, Tinosava Vujičić iz Banjaluke, Dušanka Trivunović iz Šipraga, Darko Đekanović iz Kotor Varoša, Biljana Janjić iz Omarske, Milijana Kukavica iz Novog Grada, Nataša Mandić iz Banjaluke, Gordana Timarac iz Prijedora, Mira Grahovac iz Lamovite, Dragica Lužija iz Bronzanog Majdana, Drina Petoš iz Omarske, Snežana Rošić iz Banjaluke, Milena Stojanović iz Mrkonjić Grada, Nikola Đaković iz Mrkonjić Grada, Milka Vukić iz Brezičana, Zorica Mrđa iz Prijedora, Nikola Ivetić iz Prijedora, Bogdanka Pađan iz Omarske, Zorica Dukić iz Prijedora, Mirjana Pavlović iz Prijedora, Ljubica Mihailović iz Jablana i Radenka Žeželj iz Prijedora,  zastupani po punomoćniku Branislavu A. Rakiću, advokatu iz Banjaluke, dali su Ustavnom Sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje  ustavnosti i zakonitosti članova 15. i 16. Pravilnika o normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 74/19) (u daljnjem tekstu: Pravilnik), koji je donio ministar prosvjete i kulture Republike Srpske. Sudu je dostavljena dopuna sa podacima davalaca inicijative.

U inicijativi se navodi da su osporene odredbe Pravilnika u suprotnosti sa Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“  br. 44/17, 31/18 i 84/19), Zakonom o platama zaposlenih u oblasti prosvjete i kulture Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“  broj 66/19) i Ustavom Republike Srpske. Davaoci inicijative ističu da je propisivanje kao u osporenim članovima 15. st. 1. i 16. st. 1. Pravilnika, koje je opciono i predviđa mogućnost sistematizovanja radnih mjesta sekretara i računovođe ukoliko škola ima 16 i više odjeljenja, u suprotnosti sa članom 129. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“  br. 44/17, 31/18 i 84/19), jer ova zakonska odredba, kako se navodi, izričito propisuje postojanje navedenih radnih mjesta u osnovnoj školi. Ukazuje se i na opis poslova sekretara i računovođe propisan članovima 130 i 131. ovog zakona, te da je iz ovih  zakonskih odredbi očigledno da je neophodno obavljanje poslova sekretara i računovođe u školi. Takođe se navodi da je propisivanje kao u članu 15. st. 2. i 16. st. 2. koje predviđa mogućnost umanjenja procenta radnog vremena za radno mjesto sekretar škole i računovođa škole u suprotnosti sa članom 5. stav 2.  i članom 8. Zakona o platama u oblasti prosvjete i kulture („Službeni glasnik Republike Srpske“ br.66/18), prema kojim zakonskim odredbama način obračuna i isplata plata zavise od radnog mjesta, platne grupe i podgrupe sa taksativno utvrđenim koeficijentima za obračun osnovne plate, s tim da je moguće procentualno umanjenje plate samo ako se u jednom od kvartala ne ostvaruje budžet u punom obimu. Navodi se da nema pravnog osnova po kome bi se pravilnikom uređivali bilo kakvi kriterijumi koji utiču na iznos visine plate za navedene poslove. Ističe se da  smanjenje broja odjeljenja  ne znači manji obim poslova sekretara i računovođe, jer nenastavni poslovi ne zavise, kao nastavni poslovi, od broja odjeljenja u školi. Zbog navedenog, po mišljenju davalaca inicijative, osporeno propisivanje je u suprotnosti sa članom 39. st. 3. i 5. Ustava Republike Srpske, kojim se garantuje da svako po osnovu rada ima pravo na zaradu u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Posebno se ističe da je osporeno propisivanje diskriminatorno i u suprotnosti sa članom 10. Ustava, jer postavlja različite uslove koji utiču na visinu plate za dvije uporedne kategorije zaposlenih unutar iste grupe vannastavnog osoblja, sekretara i računovođa, s jedne strane, i direktora, s druge strane. Usljed navedene nesaglasnosti sa zakonom, inicijativom se ukazuje na neustavnost osporenih odredbi Pravilnika u odnosu na član 108. Ustava. Predlaže se da Sud utvrdi nesaglasnost osporenih odredbi Pravilnika sa zakonom i Ustavom.

          U odgovoru na inicijativu, koji je Sudu dostavilo Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, navodi se da su osporene odredbe Pravilnika u saglasnosti sa relevantnim odredbama Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj i Zakonom o radu. Donosilac osporenog akta ističe da škola koja ima manji broj odjeljenja od 16, ima smanjen obim poslova, kako nastavnog tako i vannastavnog osoblja. Zbog toga, smanjenjem broja obračunskih odjeljenja smanjuje se i procenat norme/radnog vremena nastavnog osoblja, te je opravdano i smanjenje procenta radnog vremena vannastavnog osoblja, koje je podrška realizaciji vaspitno-obrazovnog procesa u školi. Isto tako, ukazuje se na to da je članom 129. stav 6. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju propisano da se broj izvršilaca na radnom mjestu sekretara i računovođe određuje Pravilnikom kojim se propisuju normativi i standardi za finansiranje osnovnih škola. Navodi se da je članom 15. stav 2. Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj propisano da se, ukoliko zaposleni radi sa nepunim radnim vremenom u skladu sa posebnim zakonom ili drugim propisima, osnovna mjesečna plata određuje srazmjerno vremenu provedenom na radu. Pored toga, u odgovoru se iznosi stav da osporene odredbe Pravilnika ne diskriminišu bilo koju kategoriju lica, jer se, kada je riječ o smanjenju norme/procenta radnog vremena, po istom principu ova odredba primjenjuje na sve zaposlene u osnovnoj školi, tako da nije u suprotnosti sa članom 10. Ustava Republike Srpske. Takođe se ističe da u konkretnom slučaju nisu narušena ni prava garantovana članom 39. Ustava i ukazuje na sadržaj odredbi članova 41. i 42. Zakona o radu, kojima je propisano da poslodavac može sa radnikom zaključiti ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, te da za rad sa nepunim radnim vremenom radnik ostvaruje prava iz radnog odnosa srazmjerno vremenu provedenom na radu. Naglašeno je da je osporenim članovima 15. i 16. Pravilnika propisano da se školi koja ima manje od 16 odjeljenja umanjuje pravo na radno mjesto sekretara i računovođe po koeficijentu 0,05 za svako odjeljenje manje od 16, s tim što maksimalan procenat umanjenja može biti 50 % radnog vremena. Predlaže se da Sud inicijativu ne prihvati.   

  Pravilnik o normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 74/19 i 77/19) donio je ministar prosvjete i kulture pozivajući se na član 168. stav 9. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju („ Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 44/17 i 31/18) i član 76. stav 2. Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 115/18).

Osporenim članom 15. ovog pravilnika propisano je da škola koja ima 16 i više odjeljenja može sistematizovati radno mjesto sekretar škole (stav 1); školi koja ima manje od 16 odjeljenja za svako odjeljenje manje od ovog broja vrši se umanjenje procenta radnog vremena za radno mjesto sekretar škole za 5 % (stav 2); maksimalni procenat umanjenja iz stava 2. ovog člana je 50 % radnog vremena (stav 3).

Osporenim članom 16. ovog pravilnika propisano je da škola koja ima 16 i više odjeljenja može sistematizovati radno mjesto računovođa škole (stav 1); školi koja ima manje od 16 odjeljenja za svako odjeljenje manje od ovog broja vrši se umanjenje procenta radnog vremena za radno mjesto računovođa škole za 5 % (stav 2); maksimalni procenat umanjenja iz stava 2. ovog člana je 50% radnog vremena (stav 3).

Osim osporenih odredbi Pravilnika, Sud je imao u vidu  odredbe člana 4. Pravilnika kojima je propisano  da se ukupni iznos sredstava za rad škole, u okviru planiranih sredstava u budžetu, utvrđuje na osnovu: broja obračunskih odjeljenja, broja časova u odjeljenju u skladu sa nastavnim planom i programom, broja zastupljenih časova po odjeljenjima, broja sati za ostale zaposlene radnike u školi, prema broju obračunskih odjeljenja, radnog staža zaposlenih radnika, koeficijenta utvrđenog  zakonom kojim se propisuju plate  zaposlenih  u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, cijene rada i uvećanja po osnovu uslova rada ( stav 1). Ukupna raspoloživa sredstva škola  raspodjeljuje u skladu sa  zakonom kojim se propisuju plate  zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima, Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti  obrazovanja i kulture  Republike Srpske, zakonskim  propisima koji regulišu  poreze i doprinose i ovim pravilnikom ( stav 2).

U postupku ocjenjivanja ustavnosti  i zakonitosti osporenih odredaba Pravilnika Sud je imao u vidu odredbe Ustava u odnosu na koje je osporena ustavnost navedenog opšteg akta, kao i odredbe Ustava koje su po ocjeni Suda od značaja za ovaj postupak, a kojima je utvrđeno: da se ustavno uređenje Republike  temelji na vladavini prava (član 5. stav 1. alineja 4), da su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, da su jednaki pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo (član 10), da građani imaju pravo da učestvuju u obavljanju javnih poslova i da pod jednakim uslovima budu primljeni u javnu službu (član 33), da svako ima pravo na rad i slobodu rada, da je svako slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i da mu je pod jednakim uslovima dostupno radno mjesto i funkcija, da svako po osnovu rada ima pravo na zaradu, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom (član 39. st. 1, 2. i 5), da Republika mjerama ekonomske i socijalne politike podstiče ekonomski razvoj i povećanje socijalnog blagostanja građana (član 51), da Republika jemči minimum socijalne sigurnosti građana i obezbjeđuje funkcionisanje javnih službi, u skladu sa zakonom, da se finansiranje javnih službi vrši preko fondova i budžeta, u skladu sa zakonom (član 61), da Republika uređuje i obezbjeđuje sistem javnih službi, te, između ostalog, radne odnose, zapošljavanje i obrazovanje (tač. 11. i 12. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske kojim je zamijenjen član 68. Ustava), da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, da propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108).

           Nadalje, Sud je imao u vidu da je Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 44/17, 31/18, 84/19, 35/20 i 63/20) propisano, pored ostalog, da se nastavni proces realizuje u redovnim, kombinovanim i posebnim odjeljenjima u redovnim školama i u odjeljenjima u školama  za djecu sa smetnjama u razvoju te je propisan broj učenika u tim odjeljenjima (član 48), da direktor raspisuje javni konkurs za upražnjeno radno mjesto nastavnika, stručnog saradnika, sekretara i računovođe obavezno posredstvom Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, kao i da se konkurs za upražnjeno radno mjesto na neodređeno vrijeme raspisuje u slučaju kada postoji potreba  za angažovanjem radnika na najmanje pola radnog vremena (član 113. st. 1. i 6). Takođe je propisano da je prije raspisivanja konkursa za popunu upražnjenog radnog mjesta za radnike iz člana 113. st. 1. ovog zakona, sa punim ili nepunim radnim vremenom, direktor dužan rasporediti stručnog saradnika, sekretara i računovođu sa područja aktiva direktora, za čijim radom je djelimično ili potpuno prestala potreba u drugoj školi, s tim da se dopuna ne može vršiti na manje od pola radnog vremena, da se raspoređivanje radnika iz stava 1. ovog člana  vrši za radnike  koji imaju zaključen ugovor  o radu na neodređeno vrijeme sa školom, kao i da se raspoređivanje  radnika iz stava 1. t. 2.  i 3. ovog člana vrši za radnike kojima je umanjena norma na koju su zaključili  ugovor o radu prilikom zasnivanja radnog odnosa, a koji su sa tim saglasni (član 114. stav 1. tač. 3 i stav 2. i 3). Ovim zakonom  propisano je da norma stručnih saradnika i ostalih radnika u školi  iznosi 40 sati sedmično, a da ministar donosi pravilnik o normi nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika škole u okviru 40-časovne radne sedmice  ( član 118. stav 2. i 5), da administrativne, pravne i računovodstvene poslove u školi obavljaju sekretar i računovođa, a da administrativno-finansijske poslove za potrebe sekretara škole i računovođe škole može obavljati administrativno-finansijski radnik ako školaima sistematizovano radno mjesto administrativno- finansijskog radnika, a da se broj izvršilaca iz stav 1. i 4. ovog člana određuje pravilnikom kojim se propisuju  normativi i standardi za finansiranje osnovnih škola (član 129. st. 1. i 6). Takođe je Sud imao u vidu da su poslovi koje obavljaju sekretar i računovođa  taksativno utvrđeni ovim zakonom ( član 130. i 131), da direktor rukovodi radom škole, da za direktora škole može biti izabran nastavnik ili stručni saradnik koji između ostalih uslova ima: 1) završen prvi ciklus studija u trajanju od četiri godine i ostvarenih najmanje 240 ECTS bodova ili ekvivalent,  2)  najmanje pet godina radnog iskustva kao stručni saradnik ili nastavnik na predmetima koji se izučavaju u osnovnoj školi nakon sticanja diplome iz tačke 1) ovog stava (član 137). Pored toga, ovim zakonom regulisano je pitanje obezbjeđivanja sredstava za rad škola čiji je osnivač Republika, te da Vlada obezbjeđuje  sredstva školama između ostalog, za plate i naknade  zaposlenih u skladu sa važećim propisima, a da ministar donosi pravilnik o normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola (član 168. stav 2. tač. 1. i stav 9).

Zakonom o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 115/18) propisano je da Ministarstvo prosvjete i kulture obavlja upravne i druge stručne poslove, koji se odnose, između ostalog, na  sistem osnovnog obrazovanja i vaspitanja, utvrđivanje standarda i normativa, te drugih uslova za obavljanje vaspitno-obrazovnog rada, osiguravanje finansijskih i materijalnih uslova za rad obrazovnih ustanova osnovnog  obrazovanja, izrađivanje zakonskih i podzakonskih akata iz nadležnosti Ministarstva (član 12), da  organi uprave donose pravilnike, naredbe, uputstva i druge opšte akte, da se pravilnikom razrađuju pojedine odredbe zakona ili propisa Vlade (član 63. st. 1. i 2), da ministar predstavlja ministarstvo, donosi propise iz člana 63. stav 1. ovog zakona i rješenja u upravnim i drugim pojedinačnim stvarima, odlučuje o pravima i dužnostima zaposlenih u ministarstvu i odlučuje o drugim pitanjima iz djelokruga ministarstva (član 76. stav 2).

Sud je imao u vidu da se Zakonom o radu  („Službeni glasnik Republike Srpske“  br. 1/16 i 66/18)  uređuju radni odnosi, prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa i drugi odnosi po osnovu rada u Republici Srpskoj, ako posebnim zakonima nije drugačije određeno  (član 1. stav 1). Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa uređuju se i kolektivnim ugovorom, a pravilnikom o radu i ugovorom o radu samo kada je to ovim zakonom određeno (član 1. stav 4). Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na zaposlene u republičkim organima, organima lokalne samouprave i javnim službama ako posebnim zakonom nije drugačije određeno (član 2. stav 2). Kolektivnim ugovorom zaključenim između sindikata i poslodavca u skladu sa zakonom uređuju se prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, način i postupak njihovog ostvarivanja i međusobni odnosi učesnika kolektivnog ugovora (član 3. stav 1).  Prema Zakonu o radu  ne smatra se diskriminacijom  pravljenje razlike u odnosu na prirodu posla i uslove pod kojima se obavlja (član 21). Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom ima sva prava iz radnog odnosa srazmjerno vremenu provedenom na radu, osim ako za pojedina prava zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu nije drugačije određeno (član 42 .stav 1). Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom kod jednog poslodavca može za ostatak radnog vremena da zasnuje radni odnos kod drugog poslodavca i da na taj način ostvari puno radno vrijeme (član 43). Sud je imao u vidu da je obavljanje poslova direktora  posebno uređeno članom 51. ovog zakona. Prema ovom zakonu  puno radno vrijeme radnika iznosi 40 časova sedmično (član 57.stav 1). Pod nepunim radnim vremenom u smislu ovog zakona podrazumijeva se radno vrijeme kraće od radnog vremena iz člana 57. stav 1. ovog zakona (član 58). Isto tako, ovim zakonom je propisano da se radnicima garantuje jednaka plata za isti rad ili rad iste vrijednosti koji ostvaruju kod poslodavca, da se pod radom iste vrijednosti podrazumijeva rad za koji se zahtijeva isti stepen stručne spreme, odnosno obrazovanja, znanja i sposobnosti, u kome je ostvaren jednak radni doprinos uz jednaku odgovornost (član 120. st. 2. i 3). Plata iz člana 120. stav 1. ovog zakona sastoji se od dijela plate za obavljeni rad i vremena provedenog na radu, uvećanja plate propisanih ovim zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu i drugih primanja po osnovu radnog odnosa, u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu (član 121.  stav1).

Pored navedenog, Sud je imao u vidu da je Zakonom o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj (“Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 11/19 i 105/19) uređen način utvrđivanja plata zaposlenih lica u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima Republike Srpske (član 1), da su način obračuna i isplata plata jedinstveni za sve zaposlene, a zavise od radnog mjesta, platne grupe i platne podgrupe (član 5. st. 2), da se osnovna plata obračunava i iskazuje mjesečno za puno radno vrijeme, prema radnom mjestu i odgovarajućoj platnoj grupi i platnoj podgrupi (član 6. st.1), da puno radno vrijeme zaposlenih iznosi 40 časova sedmično, a ukoliko zaposleni radi sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa posebnim zakonom ili drugim propisima, osnovna mjesečna plata određuje se srazmjerno vremenu provedenom na radu (član 15. stav 1. i  2), da stupanjem na snagu ovog zakona prestaju da važe odredbe Zakona o platama zaposlenih u oblasti prosvjete i kulture Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 66/18), koje se odnose na osnovne i srednje škole i đačke domove (član 22), da  se ovaj zakon objavljuje u “Službenom glasniku Republike Srpske”, a stupa na snagu 1. marta 2019. godine (član 23).

Razmatrajući osnovanost inicijative, Sud je uvrdio da je ministar bio ovlašćen za donošenje Pravilnika o normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola prema odredbama  člana 129. stav 6. i člana 168. stav 9. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, a u vezi sa članom 63. stav 1. i 2. i članom 76. stav 2. Zakona o republičkoj upravi, prema kojim odredbama ministar donosi, pored ostalog, pravilnike, kojima razrađuje pojedine odredbe zakona ili propisa Vlade.

Pored ovoga, Sud je cijenio da nisu osnovani navodi davaoca inicijative kojima osporava ustavnost i zakonitost članova 15. i 16. Pravilnika o normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola. Propisujući na osporeni način ministar je postupao saglasno nadležnostima iz člana 129. stav 6. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, kojim je  propisano da se broj izvršilaca na radnom mjestu sekretara i računovođe određuje Pravilnikom kojim se propisuju normativi i standardi za finansiranje osnovnih škola i nadležnostima iz člana 168. stav 9. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, a u vezi sa članom 63. st. 1. i 2. i članom 76. stav 2. Zakona o republičkoj upravi, zbog čega, po ocjeni Suda,  nisu povrijeđene garancije iz člana 108. Ustava.

          U odnosu na navode inicijative  o nesaglasnosti sa Ustavom i zakonom odredbi člana 15. stav 1. i člana 16. stav 1. Pravilnika, kojima je propisano da škola koja ima 16 i više odjeljenja može sistematizovati radno mjesto sekretar i računovođa škole,  Sud je utvrdio da su ove odredbe saglasne sa članom 129. st. 1. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, kojim je propisano  da administrativne, pravne i računovodstvene poslove u školi obavljaju sekretar i računovođa. Sud je ocijenio da je saglasno Zakonu, ministar propisao članom 15. stav 1. i članom 16. stav 1. Pravilnika da škola može sistematizovati radno mjesto sekretar i računovođa škole, cijeneći da ministar time nije propisao da se u školama ne obavljaju poslovi sekretara i računovođe, imajući u vidu da se odredbe člana 15. i člana 16. Pravilnika moraju tumačiti ciljno i u međusobnoj vezi, u smislu da  obim potrebnog rada sekretara i računovođe, zavisi od veličine škole, odnosno broja učenika. Ministar je, po ocjeni Suda, postupao u okviru svojih nadležnosti, kada je referentnim brojem odjeljenja u školi propisao način sistematizovanja radnih mjesta sekretara i računovođe, te kada je, saglasno opštem principu iz čl. 41. i 42. stav 1. Zakona o radu, utvrdio da smanjenje  broja odjeljenja u školi, podrazumijeva procentualno umanjenje radnog vremena za svako odjeljenje za ova radna mjesta i to do 50 % radnog vremena, kako je propisano odredbama člana 15. stav 2. i 3. i člana 16. stav 2. i 3. Pravilnika. Prema ocjeni suda, u normative za određivanje broja izvršilaca spada i određivanje broja odjeljenja u školi, kao kriterija za utvrđivanje u kojim slučajevima će se vrijeme za obavljanje poslova sekretara i računovođe obavljati sa radnim vremenom koje zavisi od broja odjeljenja u slučaju da škola ima manje od 16 odjeljenja, a najmanje sa pola radnog vremena, kako je propisano Pravilnikom. Donosilac Pravilnika je, u okviru svojih ovlašćenja iz člana 168. stav 9. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, a u vezi sa članom 48. istog zakona, utvrdio metod obračuna sredstava za rad osnovne škole, predviđajući kao osnovicu ovog obračuna jedno obračunsko odjeljenje sa određenim brojem učenika, što je, istovremeno, pokazatelj veličine škole. S obzirom na to da se zakonodavac u odnosu na obavljanje poslova sekretara i racunovođe opredijelio da resornom ministru povjeri određivanje njihovog potrebnog broja, donosilac osporenog akta je, uvrđujući način sistematizovanja predmetnih radnih mjesta, postupao saglasno ovlašćenju iz člana 129. stav 6. navedenog zakona, a na osnovu opšteg principa iz čl. 41. i 58. Zakona o radu. S obzirom na izloženo Sud je stanovišta da u tom kontekstu treba tumačiti to da je Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju utvrđen opis poslova koje  obavljaju sekretar i računovođa. Sud je, stoga, ocijenio da je ministar članovima 15. i 16. Pravilnika propisao normative na osnovu kojih se utvrđuje ukupan iznos sredstava potrebnih za rad škole, a zavisno od broja odjeljenja u školi i broj izvršilaca na radnim mjestima, koja su predviđena Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, te da navedenim propisivanjem nije izišao van zakonskih ovlašćenja, te da nije narušeno načelo zakonitosti iz člana 108. stav. 2. Ustava Republike Srpske.

 Pored navedenog, Sud je ocijenio da ove osporene odredbe Pravilnika nisu u suprotnosti ni sa Zakonom o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama u đačkim domovima u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 11/19 i 105/19). S obzirom na činjenicu da obim posla, odnosno radnog angažovanja zaposlenih u školi, pa tako i sekretara i računovođa, zavisi od broja odjeljenja u školi, osporenim pravilnikom je predviđeno obavljanje poslova sa punim ili nepunim radnim vremenom, što je, po ocjeni Suda, u saglasnosti sa članom 15. stav 2. Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama u đačkim domovima u Republici Srpskoj (“Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 11/19 i 105/19), koji predviđa mogućnost da zaposleni može raditi sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa zakonom ili drugim propisima, u kojem slučaju se osnovna  mjesečna plata određuje srazmjerno vremenu provedenom na radu. S obzirom na navedeno, Sud je ocijenio da osporene odredbe pravilnika ne dovode u pitanje ustavne garancije iz člana 39. stav 3. i 5.  Ustava Republike Srpske, te da navedenim propisivanjem nije narušeno načelo zakonitosti iz člana 108. stav 2. Ustava Republike Srpske. 

   Razmatrajući navode inicijative da je osporenim odredbama Pravilnika izvršena povreda ustavnih garancija iz člana 10. Ustava Republike Srpske zbog toga što su zaposleni na poslovima sekretara i računovođe dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na lica koja obavljaju funkciju direktora škole, Sud je imao u vidu da načelo ravnopravnosti ne podrazumijeva jednakost u apsolutnom smislu, već garantuje jednak tretman subjekata koji se nalaze u istim ili istovrsnim situacijama prilikom realizacije određenih prava i obaveza. U konkretnom slučaju, po ocjeni Suda, davaoci inicijative neosnovano porede zaposlene na poslovima sekretara i računovođe sa licima koja obavljaju javnu funkciju direktora škole. Zakonom  o osnovnom obrazovanju i vaspitanju utvrđena je jasna razlika u pravima i obavezama sekretara, računovođe  i direktora škole. Dakle, po ocjeni Suda, status sekretara i računovođa zaposlenih u osnovnim školama  ne može se upoređivati sa statusom direktora. Osim toga, prema Zakonu o radu  ne smatra se diskriminacijom  pravljenje razlike u odnosu na prirodu posla i uslove pod kojima se obavlja  (član 21). S tim u vezi, a imajući u vidu da neravnopravnost, u smislu člana 10. Ustava, podrazumijeva različito tretiranje lica u istim ili sličnim situacijama, bez objektivnog i razumnog opravdanja, Sud je utvrdio da davalac inicijative neosnovano poredi prava i obaveze navedenih subjekata prava, budući da se radi o kategorijama koje se nalaze u potpuno različitim pravnim situacijama. Iz ovih razloga Sud je ocijenio da nije izvršena povreda garancije ravnopravnosti i jednakosti navedenih subjekata, zbog čega Sud nije prihvatio kao osnovan navod iz inicijative o povredi člana 10. Ustava.

Nadalje,  način obračuna osnovne plate sekretara i računovođe uređen je članom 5. stav 2, članom 6. st. 1. i članom 15. stav 2.  Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj, a ne osporenim odredbama Pravilnika, zbog čega nisu osnovani navodi davaoca inicijative prema kojima je osporeno podzakonsko propisivanje u suprotnosti sa članom 39. stav 5. Ustava. Osporenim normiranjem nije narušeno načelo ravnopravnosti, jer se svim licima na koje se odnose osporene odredbe plata obračunava i isplaćuje na jedinstven način, u zavisnosti od radnog mjesta, platne grupe i platne podgrupe i radnog vremena (puno ili nepuno radno vrijeme), tako da ne postoji neravnopravan tretman zaposlenih lica na radnom mjestu sekretara i računovođe, odnosno sva lica u tim kategorijama, koja se nalaze u istoj pravnoj situaciji, navedena prava i obaveze ostvaruju na jednak način.

Nadalje, članom 39. Ustava je, između ostalog, utvrđeno da svako ima pravo na rad i slobodu rada, da je svako slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i pod jednakom uslovima mu je dostupno radno mjesto i funkcija. Iz navedenih ustavnih odredbi nesumnjivo proizilazi da Ustav ne garantuje obim prava na rad. Prema mišljenju Suda, ovo ustavno načelo prije svega podrazumijeva pravo da svaki građanin ima mogućnost da obezbijedi sredstva za život radom koji je slobodno izabrao ili prihvatio. Saglasno čl. 33. i 39. Ustava, zakonodavac nije uskratio pojedincu koji ispunjava zakonske uslove za obavljanje poslova sekretara ili računovođe pravo na slobodan izbor da se bavi  tim zanimanjem, a mogućnost angažovanja u ovom kapacitetu uslovljena je isključivo potrebama obrazovnog sistema koje  je  ovlašćen da cijeni  ministar.

S obzirom na to da je svrha podzakonskog normiranja u bližem razrađivanju hijerarhijski više zakonske norme, te da je u funkciji njene praktične primjene, donosilac osporenog pravilnika je, prema mišljenju Suda, postupao saglasno svojim ovlašćenjima, jer osporenim propisivanjem nije izmijenio smisao zakonskog regulisanja iz člana 129. stav  1. i 6. i člana 168. stav 9. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, te nije doveo do nepouzdanosti kada je riječ o njegovoj primjeni. Po ocjeni Suda, ovakvo propisivanje, saglasno je  navedenim  zakonskim odredbama, a  time je saglasno sa članom 108. Ustava.

          S obzirom na to da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i da prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka. 

Na osnovu izloženog Sud je riješio  kao u izreci ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-92/19

25. novembra 2020. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Aktuelno
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Preminuo je bivši predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske

27.3.2024.
Saopštenje za javnost sa 310. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske

26.3.2024.
Dnevni red 310. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske

15.3.2024.
Izvještaj o realizaciji plana javnih nabavki za 2023. godinu

8.3.2024.
Izvještaj o radu Ustavnog suda Republike Srpske za 2023. godinu

28.2.2024.
Saopštenje za javnost sa 309. sjednice Ustavnog suda Republike srpske

27.2.2024.
Dnevni red za 309. sjednicu Ustavnog suda Republike Srpske

22.2.2024.
Odluka o prihvatanju javne nabavke usluga čišćenja poslovnih prostorija (redovnog čišćenja i održavanja higijene) u objektu Ustavnog suda Republike Srspke

22.2.2024.
O D L U K A O PRIHVATANjU PONUDE ZA JAVNU NABAVKU USLUGA FIZIČKO-TEHNIČKOG OBEZBJEĐENjA OBJEKTA

Pretraživanje


Objašnjenje: unijeti jednu ili više riječi, na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica)
Ustavni sud Republike Srpske, Draška Božića 2, 78000 Banjaluka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
Radno vrijeme: 8 do 16 časova (ponedjeljak – petak). Prijem podnesaka u pisarnici i davanje dostupnih obavještenja: 11 do 14 časova (ponedjeljak – petak)
 
© 2009-2023. Ustavni sud Republike Srpske. Sva prava zadržana. | Politika privatnosti | Uslovi korištenja
html>