Ustavni sud RSOsnovni aktiSudska praksaNovosti i saopštenjaPoslovanje
Broj predmeta: U- / Ključna riječ:
Godina podnošenja inicijative: Period okončanja postupka: -
Sadržani pojmovi:
 
U polja 'Broj predmeta' podaci se unose u formatu xxx/yy, gdje je xxx broj predmeta, a yy godina podnošenja inicijative.
U polje 'Ključna riječ' unosi se jedna ili više riječi na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica), kako bi se pronašle sve odluke koje u tekstu sadrže te riječi.
Nije neophodno popuniti sva polja. Klikom na dugme 'Prikaži' dobićete sve odluke koje zadovoljavaju gornje kriterijume.
   ||

            Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 60. stav 1. tačka a) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 28. oktobra 2020. godine, d o n i o  je

 

 O D L U K U

 

             Utvrđuje se da članovi 5. i 10. Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske   ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 62/17) nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.                         

 

O b r a z l o ž e nj e

 

Pred Ustavnim sudom Republike Srpske je pokrenuto više ustavnosudskih postupaka kojima se traži ocjena ustavnosti i zakonitosti odluka o komunalnim taksama, koje su donijele jedinice lokalne samouprave, a iz razloga nesaglasnosti tih odluka sa odredbama Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 62/17) i, posljedično, sa odredbom člana 5. alineja 4. i člana 108. stav 1. Ustava Republike Srpske.

U postupku prethodnog ispitivanja pred ovim Sudom se pojavilo prethodno pravno pitanje da li su odredbe članova 5. i 10. Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske saglasne sa Ustavom Republike Srpske.

Rješenjem ovog Suda broj U-55/20 od 15. jula 2020. godine pokrenut je postupak za ocjenjivanje ustavnosti člana 5. i člana 10. stav 1. u dijelu koji glasi „...jedinice lokalne samouprave...“ Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 62/17). Naime, analizom ovih zakonskih odredaba na koje se, između ostalog, poziva predlagač prilikom osporavanja naprijed navedenih odluka, Sud je utvrdio da postoje razlozi da se u postupku pred ovim Sudom ocijeni da li su ove norme Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske u saglasnosti sa relevantnim odredbama Ustava Republike Srpske.

U odgovoru na rješenje o pokretanju postupka koji je dostavila Narodna Skupština Republike Srpske navodi se da poreski sistem Republike Srpske čini skup svih davanja koja se uvode različitim materijalnim propisima, a čija visina se često utvrđuje podzakonskim aktima jedinica lokalne samouprave, kao i drugih institucija na koje su prenesena javna ovlašćenja. Takođe se ističe da je, sa ciljem ostvarivanja ciljeva utvrđenih Zakonom o poreskom sistemu Republike Srpske, neophodno na jednom mjestu obezbijediti pregled svih davanja, te sagledavanjem ukupnosti poreskog opterećenja poreskih obveznika, s jedne strane, kao i ukupnosti finansiranja javnih potreba, s druge strane, unaprijediti poreski sitem. U vezi sa navedenim, kako se dalje navodi, poreska i neporeska davanja se uvode i propisuju relevantnim zakonima, dok raspored i trošenje sredstava organi vrše u skladu sa Zakonom o budžetskom sistemu, usvojenim budžetima i drugim propisima. Shodno navedenom, Narodna skupština iznosi stav da osporene zakonske odredbe ne umanjuju pravo jedinica lokalne samouprave da svojim budžetima utvrđuju javne prihode i javne rashode, tako da je ovakvim propisivanjem zakonodavac ostao u granicama Ustavom zajemčenih ovlašćenja, te je, rukovodeći se razlozima cjelishodnosti i zaštite opšteg interesa, usvojio predmetna zakonska rješenja.

Narodna skupštine Republike Srpske nije dostavila odgovor u pogledu preostalog dijela odredbe člana 10. Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske, koji je ovaj Sud tražio na temelju odredbe člana 34. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske.

Članom 5. Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 62/17) propisano je: da izuzetno od člana 4. ovog zakona, ukoliko je zakonom kojim je uvedeno neporesko davanje utvrđen jasan pravni osnov, mijenjanje osnovice, stope ili iznosa neporeskog davanja može se vršiti i podzakonskim aktom, uz prethodnu saglasnost Vlade Republike Srpske, odnosno nadležnog odbora Narodne skupštine Republike Srpske (stav 1), te da se uz podzakonski akt iz stava 1. ovog člana objavljuje i saglasnost Vlade, odnosno nadležnog odbora Narodne skupštine na taj akt (stav 2). Prema članu 10. ovog zakona, republički organi i organizacije, jedinice lokalne samouprave i subjekti na koje su prenesena javna ovlašćenja dužni su da prije donošenja podzakonskog akta iz člana 5. stav 1. ovog zakona pribave saglasnost Vlade (stav 1); izuzetno od stava 1. ovog člana, u slučaju da se aktom iz člana 5. stav 1. ovog zakona smanjuju ili ukidaju neporeska davanja, republički organi i organizacije, jedinice lokalne samouprave i subjekti na koje su prenesena ustavna ovlašćenja nisu dužni da pribave saglasnost Vlade (stav 2). U slučaju iz stava 1. ovog člana predlagač podzakonskog akta dužan je da uz prijedlog akta dostavi analizu opravdanosti i visine svakog pojedinačnog neporeskog davanja koje je sadržano u predloženom tekstu akta, kao i mišljenje Ministarstva finansija (stav 3); saglasnost Vlade iz stava 1. ovog člana odnosi se na opravdanost i visinu predloženog pojedinačnog neporeskog davanja (stav 4); u vezi sa izradom analize iz stava 3. ovog člana i mišljenja Ministarastva shodno se primjenjuju odredbe člana 9. st. 3. i 4. ovog zakona (stav 5).

U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih zakonskih odredaba Sud je imao u vidu da se, prema članu 5. alineja 4. Ustava, ustavno uređenje Republike temelji, između ostalog, na vladavini prava, a članovima 62. i 63. Ustava je utvrđeno da Republika i opština budžetom utvrđuju javne prihode i javne rashode, da su sredstva budžeta porezi, takse i drugi zakonom utvrđeni prihodi, te da je obaveza plaćanja poreza i drugih dažbina opšta i utvrđuje se prema ekonomskoj snazi obveznika. Nadalje, u konkretnom slučaju relevantne su i odredbe tačaka 7. i 10. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, prema kojima Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, poreski sistem, organizaciju, nadležnost i rad državnih organa.

Saglasno navedenim ustavnim ovlašćenjima, Zakonom o poreskom sistemu Republike Srpske uređen je poreski sistem Republike Srpske i uspostavljanje i vođenje Registra poreskih i neporeskih davanja.

Prilikom ocjene ustavnosti člana 5. Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske Sud je, prije svega, imao u vidu sadržaj odredaba člana 4. istog zakona. Po ocjeni ovog suda, sadržina člana 4. je ustavnopravnog karaktera, jer je njime propisano da se uvođenje, ukidanje i izmjena poreskih i neporeskih davanja, poreskih podsticaja, oslobađanja od poreza i umanjenja osnovice vrši isključivo zakonom (st. 1. i 2), te da se obveznik i visina svakog pojedinog poreskog i neporeskog davanja određuje isključivo zakonom (st. 3. i 4), čime se razrađuju ustavni principi iz članova 62. i 63. Ustava. Imajući u vidu odredbe tačke 7. Amandamana XXXII na Ustav, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, a u vezi sa članom 63. Ustava, Sud je ocijenio da je zakonodavac ovlašćen da materiju neporeskih davanja, kao izvor budžetskih prihoda Republike i jedinice lokalne samouprave i fondova, uredi zakonom na način koji smatra adekvatnim, pri čemu je ograničen temeljnim ustavnim principima. 

Istovremeno, Sud je uzeo u obzir činjenicu da Ustav ne definiše predmet, postupak i način oporezivanja i uvođenja drugih dažbina, već da uređivanje tih pitanja u cjelini prepušta zakonodavcu. U konkretnom slučaju, ustavno ovlašćenje za zakonsko uređivanje neporeskih davanja, po ocjeni Ustavnog suda, podrazumijeva uređivanje svih materijalnopravnih pitanja neporeskih davanja, odnosno ovlašćenje zakonodavca da zakonima u ovoj oblasti propiše određene svrsishodne i proporcionalne mjere.  

Odredba člana 5. Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske predstavlja izuzetak od pravila propisanog u odredbi člana 4. istog zakona. Po ocjeni ovog Suda, zakonodavac je ovlašćen da propiše izuzetak od opšteg zakonskog pravila, ali i tada se mora kretati u granicama datim Ustavom, prvenstveno vodeći računa o principu vladavine prava iz odredbe člana 5. alineja 4. Ustava, kao jednom od temelja ustavnog uređenja Republike. To podrazumijeva da zakon mora biti saglasan sa Ustavom, kako u formalnopravnom, tako i u materijalnopravnom smislu. Dakle, da bi se izvjesno zakonsko određenje smatralo “zakonom”, ono mora biti jasno i precizno, u skladu sa specifičnošću materije koju normativno uređuje, a sa ciljem sprečavanja arbitrarnosti i proizvoljnosti u tumačenju i primjeni zakona, odnosno uklanjanja neizvjesnosti adresata pravne norme u pogledu krajnjeg efekta zakonskih odredaba koje se na njih neposredno primjenjuju.    

 U vezi sa navedenim, Sud ukazuje na to da pravna sigurnost, sadržana u ustavnom principu vladavine prava, zahtijeva da pravna norma bude dostupna adresatima i za njih predvidljiva, odnosno takva da oni sami ili uz stručnu pomoć mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i obaveze, kako bi prema njima mogli postupati. Adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti i predvidjeti posljedice svog ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjevi za određenošću i preciznošću pravne norme, po mišljenju Suda, moraju se smatrati sastavnim dijelom načela vladavine prava na području svih grana prava, pa i u oblasti neporeskih davanja.

Ovaj Sud naglašava da je cilj donošenja podzakonskog akta izvršenje zakona, tj. provođenje odredaba zakona, kao i da se pitanje donošenja podzakonskog akta propisuje zakonom koji uređuje konkretnu materiju. Osporena odredba člana 5. stav 1.  Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske je po svom sadržaju “opšti” zakon, jer se njome interveniše u svim oblastima neporeskih davanja, te po ocjeni ovog Suda, ona ne ispunjava zahijevani standard kvaliteta zakona. Naime, njome je dato opšte ovlašćenje za donošenje podzakonskog akta u cilju mijenjanja osnovice, stope ili iznosa neporeskog davanja u svim vrstama neporeskih davanja koja su pobrojana odredbom člana 7. tačka 2. Zakona, ukoliko je konkretnim zakonom, kojim se uvodi neporesko davanje, utvrđen jasan pravni osnov. Takvim uopštenim normiranjem zakonodavac je propustio da uzme u obzir činjenicu da je svako od navedenih neporeskih davanja uređeno posebnim, materijalnopravnim zakonom, kojim je pitanje mogućnosti, obaveze ili ovlašćenja za donošenje podzakonskog akta već regulisano.

Stoga, po ocjeni ovog Suda, osporeno normiranje iz člana 5. stav 1. predmetnog zakona,  kojim se na opšti način daje ovlašćenje za donošenje podzakonskih akata u oblastima u kojima je to pitanje već uređeno posebnim zakonima, dovodi do pravne nesigurnosti i suprotno je principu vladavine prava iz člana 5. alineja 4.  Ustava, te načelu ustavnosti iz člana 108. stav 1. Ustava, kojim se ujedno izražava i jedinstvo pravnog poretka. Imajući u vidu odlučenje Suda u pogledu člana 5. stav 1. Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske, Sud je odlučio da utvrdi nesaglasnost sa Ustavom i odredbe člana 5. stav 2. istog zakona, smatrajući je nesamostalnom i očigledno tehničkog karaktera.

Kada se uzme u obzir da je i član 10. Zakona o poreskom sistemu u direktnom         egzistira, Sud je, cijeneći činjenicu da je utvrdio neustavnost člana 5. Zakona, ocijenio da i član 10. predmetnog zakona, iz istih razloga, nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.

Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-55/20

28. oktobra 2020. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Aktuelno
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Preminuo je bivši predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske

27.3.2024.
Saopštenje za javnost sa 310. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske

26.3.2024.
Dnevni red 310. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske

15.3.2024.
Izvještaj o realizaciji plana javnih nabavki za 2023. godinu

8.3.2024.
Izvještaj o radu Ustavnog suda Republike Srpske za 2023. godinu

28.2.2024.
Saopštenje za javnost sa 309. sjednice Ustavnog suda Republike srpske

27.2.2024.
Dnevni red za 309. sjednicu Ustavnog suda Republike Srpske

22.2.2024.
Odluka o prihvatanju javne nabavke usluga čišćenja poslovnih prostorija (redovnog čišćenja i održavanja higijene) u objektu Ustavnog suda Republike Srspke

22.2.2024.
O D L U K A O PRIHVATANjU PONUDE ZA JAVNU NABAVKU USLUGA FIZIČKO-TEHNIČKOG OBEZBJEĐENjA OBJEKTA

Pretraživanje


Objašnjenje: unijeti jednu ili više riječi, na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica)
Ustavni sud Republike Srpske, Draška Božića 2, 78000 Banjaluka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
Radno vrijeme: 8 do 16 časova (ponedjeljak – petak). Prijem podnesaka u pisarnici i davanje dostupnih obavještenja: 11 do 14 časova (ponedjeljak – petak)
 
© 2009-2023. Ustavni sud Republike Srpske. Sva prava zadržana. | Politika privatnosti | Uslovi korištenja
html>