Ustavni sud RSOsnovni aktiSudska praksaNovosti i saopštenjaPoslovanje
Broj predmeta: U- / Ključna riječ:
Godina podnošenja inicijative: Period okončanja postupka: -
Sadržani pojmovi:
 
U polja 'Broj predmeta' podaci se unose u formatu xxx/yy, gdje je xxx broj predmeta, a yy godina podnošenja inicijative.
U polje 'Ključna riječ' unosi se jedna ili više riječi na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica), kako bi se pronašle sve odluke koje u tekstu sadrže te riječi.
Nije neophodno popuniti sva polja. Klikom na dugme 'Prikaži' dobićete sve odluke koje zadovoljavaju gornje kriterijume.
   ||

          Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 60. stav 1. tačka d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 28. oktobar 2020. godine, d o n i o   j e

O D L U K U

 

         Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti člana 107. stav 4. Zakona o radu  („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

          Udruženje penzionera Republike Srpske, koje zastupa predsjednik Rade Rakulj iz Banje Luke, podnijelo je Ustavnom sudu Republike Srpske prijedlog za ocjenjivanje ustavnosti člana 107. stav 4. Zakona o radu  („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16) u odnosu na član 10. Ustava Republike Srpske. Predlagač navodi da se primjenom osporene zakonske odredbe dovode u neravnopravan položaj žene-majke u odnosu na žene koje to nisu, jer ih poslodavci primoravaju da, iako one to ne žele, ranije odlaze u starosnu penziju odnosno da osporena zakonska odredba onemogućava žene-majke da rade puni penzijski staž i  da ostvaruju platu, a samim tim i da ostvare veću starosnu penziju.  Na ovaj način se, kako navodi predlagač, poslodavci rješavaju starijih radnika odnosno ženske radne snage čime je učinjena velika nepravda ženama-majkama koja se graniči sa diskriminacijom, a uz to narušeni su i osnovni principi na kojima se zasniva sistem penzijskog i invalidskog osiguranja zbog čega predlaže da Sud utvrdi da osporena odredba Zakona o radu nije u saglasnosti sa Ustavom.

         Narodna skupština Republike Srpske dostavila je odgovor u kome je osporila navode iz prijedloga ističući da predlagač na nepotpun način tumači odredbe Ustava, te je, između ostalog, navedeno da je ustavni osnov za donošenje Zakona o radu, čija odredba je osporena, sadržan u tački 12. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske kojim je zamijenjen člana 68. Ustava, te članu 70. Ustava, kao i da je zakonodavac, u potpunosti, ostao u okviru svojih ingerencija kada je, donoseći predmetni Zakon, uredio pitanja u kojima žena-majka stiče pravo na penziju za jednu godinu manje staža osiguranja za svako rođeno dijete u odnosu na uslove za sticanje prava ne penziju uređene Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. U odgovoru se, nadalje, navodi da osporena zakonska odredba ne povređuje ili ugrožava bilo koje pravo građana propisano Ustavom, već omogućava provođenje ustavnog načela iz člana 36. stav 1. Ustava, prema kojem majke imaju posebnu zaštitu. Uz to, u odgovoru se ističe da se navedeno pravo, kao i sva druga lična prava, može isključivo koristiti na lični zahtjev, odnosno da bez podnošenja odgovarajućeg zahtjeva od lica kome je to pravo priznato, isto ne može biti ni realizovano. Pored toga, u odgovoru su osporeni i ostali navodi predlagača te naglašeno da nezadovoljstvo određenim zakonskim rješenjem može biti samo predmet zakonodavne procedure i kao takvo nije ustavnopravno relevantno kao i da nije na Sudu da, u situaciji kada je zakonodavac ostao unutar svojih ovlašćenja, cijeni predstavlja li zakonodavstvo najbolje rješenje za uređenje određene oblasti, odnosno da li bi zakonodavno ovlaštenje trebalo iskoristiti na drugačiji način.

         Prema osporenom članu 107. stav 4. Zakona o radu  („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16) žena-majka stiče pravo na penziju za jednu godinu manje staža osiguranja za svako rođeno dijete u odnosu na uslove za sticanje prava na penziju uređene Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju.

         Za ocjenu ustavnosti osporene odredbe Zakona o radu od značaja su, po ocjeni Suda, odredbe Ustava Republike Srpske kojima je utvrđeno: da su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima, dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo (član 10), da porodica, majka i dijete imaju posebnu zaštitu (član 36. stav 1), da se slobode i prava ostvaruju, a dužnosti ispunjavaju neposredno na osnovu ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom, te da se zakonom može propisati način ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje (član 49. st. 1. i 2), da Republika uređuje i obezbjeđuje, pored ostalog, radne odnose, zaštitu na radu i zapošljavanje (tačka 12. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske kojim je zamijenjen člana 68. Ustava) i da Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akta (član 70).

        Pored navedenih odredaba Ustava, u postupku ocjene ustavnosti osporene zakonske odredbe Sud je imao  u vidu  da se Zakonom o radu, čija odredba je osporena, uređuju radni odnosi, prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa i drugi odnosi po osnovu rada u Republici Srpskoj, ako posebnim zakonima nije drugačije određeno (član 1. stav 1), te da je ovim zakonom, između ostalog, propisano da radni odnos prestaje kad radnik navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja (član 175. tačka 2).

          S obzirom na sadržinu osporene zakonske odredbe, kao i razloge njenog osporavanja iznnesene u prijedlogu Sud je, prilikom ocjene ustavnosti predmetnog zakonskog rješenja, imao u vidu i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 82/13 i 103/15), kojim se uređuje obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu međugeneracijske solidarnosti i dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje za lica koja nisu obavezno osigurana po ovom zakonu, kao i prava i obaveze na osnovu tih osiguranja. Ovim zakonom je, između ostalog, propisano:  da pra­vo na sta­ro­snu pen­zi­ju ima osi­gu­ra­nik ka­da na­vr­ši 65 go­di­na ži­vo­ta i naj­ma­nje 15 go­di­na sta­ža osi­gu­ra­nja (član 41); da osi­gu­ra­nik ko­ji ne­ma na­vr­še­nih 65 go­di­na ži­vo­ta ima pra­vo na sta­ro­snu pen­zi­ju ka­da na­vr­ši 60 go­di­na ži­vo­ta i 40 go­di­na pen­zij­skog sta­ža, a da osi­gu­ra­nik že­na ko­ja ne­ma na­vr­še­nih 65 go­di­na ži­vo­ta ima pra­vo na sta­ro­snu pen­zi­ju ka­da na­vr­ši 58 go­di­na ži­vo­ta i 35 go­di­na sta­ža osi­gu­ra­nja (član 42); da se osi­gu­ra­ni­ku ko­ji ima na­vr­šen staž osi­gu­ra­nja sa uve­ća­nim tra­ja­njem sta­ro­sna gra­ni­ca za ostva­ri­va­nje pra­va na sta­ro­snu pen­zi­ju iz čla­na 41. ovog za­ko­na sni­ža­va za ukup­no uve­ća­nje sta­ža (član 43. stav 1); da se po­stu­pak za ostva­ri­va­nje pra­va na sta­ro­snu pen­zi­ju po­kre­će na za­htjev osi­gu­ra­ni­ka, te da  za­htjev za ostva­ri­va­nje pra­va na sta­ro­snu pen­zi­ju osi­gu­ra­nik  iz člana 11. ovog zakona mo­že da pod­ne­se na­kon pre­stan­ka osi­gu­ra­nja (član 118), te  da se po­stu­pak za utvr­đi­va­nje pen­zij­skog sta­ža po­kre­će  na za­htjev osi­gu­ra­ni­ka, od­no­sno ko­ri­sni­ka sta­ro­sne ili in­va­lid­ske pen­zi­je, kao i na za­htjev čla­na po­ro­di­ce umr­log osi­gu­ra­ni­ka, od­no­sno čla­na po­ro­di­ce umr­log ko­ri­sni­ka sta­ro­sne ili in­va­lid­ske pen­zi­je (član 121).

         Imajući u vidu navedene ustavne i zakonske odredbe Sud je ocijenio da osporeni član 107. stav 4. Zakona o radu  nije u nesaglasnosti sa Ustavom. Prilikom ovakve ocjene Sud je imao u vidu da je zakonodavac, polazeći od ustavnog ovlašćenja iz tačke 12. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske kojim je zamijenjen člana 68. Ustava, kao i odredaba člana 36. stav 1. i člana 49. st. 1. i 2. Ustava,  osporenim zakonskim rješenjem propisao dodatni uslov za ostvarivanje prava na starosnu  penziju koji je nastao kao posljedica materinstva odnosno uslov koji omogućava ženi-majci da, na osnovu rođenja djeteta, ode u penziju za godinu ranije po svakom rođenom djetetu. Osporeno propisivanje koje omogućava ženama-majkama da pod  povoljnijim uslovom ostvare pravo na starosnu  penziju u odnosu na uslove za sticanje prava na penziju koji su propisani Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju odnosi se jednako, na sve žene-majke, što znači da je to pravo dostupno, pod jednakim uslovima, svim licima iz navedene kategorije osiguranika. Time nije, kako to tvrdi predlagač, povrijeđen princip jednakosti iz člana 10. Ustava, odnosno osporena odredba nije u nesaglasnosti sa tom, a ni sa drugim odredbama Ustava.

         Ustavni sud nije nadležan da ocjenjuje primjenu zakona, te ukazivanje predlagača da osporena zakonska odredba daje mogućnost poslodavcima  da se riješe starije ženske radne snage, odnosno da primoravaju žene-majke da ranije odlaze u starosnu penziju nije, po ocjeni Suda, od značaja za odlučivanje o ustavnosti navedene zakonske odredbe. Naime,  osporenom zakonskom odredbom propisan je samo dodatni uslov koji omogućava ženama-

-majkama da pod povoljnijim uslovom ostvare pravo na starosnu  penziju u odnosu na uslove za sticanje prava na penziju koji su propisani Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, ali je ostvarivanje i korišćenje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i dalje propisano isključivo Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, i ostvaruje se na način i u postupku koji je propisan  odredbama tog zakona. 

         Na osnovu izloženog  odlučeno je kao u  izreci ove odluke.

        Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić

Broj: U-89/19

28. oktobra 2020. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Aktuelno
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Preminuo je bivši predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske

27.3.2024.
Saopštenje za javnost sa 310. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske

26.3.2024.
Dnevni red 310. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske

15.3.2024.
Izvještaj o realizaciji plana javnih nabavki za 2023. godinu

8.3.2024.
Izvještaj o radu Ustavnog suda Republike Srpske za 2023. godinu

28.2.2024.
Saopštenje za javnost sa 309. sjednice Ustavnog suda Republike srpske

27.2.2024.
Dnevni red za 309. sjednicu Ustavnog suda Republike Srpske

22.2.2024.
Odluka o prihvatanju javne nabavke usluga čišćenja poslovnih prostorija (redovnog čišćenja i održavanja higijene) u objektu Ustavnog suda Republike Srspke

22.2.2024.
O D L U K A O PRIHVATANjU PONUDE ZA JAVNU NABAVKU USLUGA FIZIČKO-TEHNIČKOG OBEZBJEĐENjA OBJEKTA

Pretraživanje


Objašnjenje: unijeti jednu ili više riječi, na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica)
Ustavni sud Republike Srpske, Draška Božića 2, 78000 Banjaluka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
Radno vrijeme: 8 do 16 časova (ponedjeljak – petak). Prijem podnesaka u pisarnici i davanje dostupnih obavještenja: 11 do 14 časova (ponedjeljak – petak)
 
© 2009-2023. Ustavni sud Republike Srpske. Sva prava zadržana. | Politika privatnosti | Uslovi korištenja
html>