Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 27.  januara 2021. godine, d o n i o  je

 

  R J E Š E Nj E

 

             Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 132. stav 1. tačka 2) Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 57/16, 110/16, 58/19 i 82/19).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

                  Danko Borovčanin iz Bijeljine dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 132. stav 1. tačka 2) Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 57/16, 110/16, 58/19 i 82/19). U inicijativi se navodi da je osporena zakonska norma u suprotnosti sa članom 5. alineja 3, članom 10. i članom 39. stav 5. Ustava Republike Srpske, te članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i članom 1. Protokola broj 12 uz ovu konvenciju. Davalac inicijative, naime, smatra da osporeno propisivanje dovodi do diskriminacije policijskih službenika u odnosu na državne službenike, namještenike i ostale zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova, kao i u drugim državnim organima i preduzećima, kojima su uslovi za penzionisanje u pogledu godina staža osiguranja i starosne dobi uređeni Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. Kako se ističe u inicijativi, diskriminacija se u konkretnom slučaju ogleda u tome što se policijskim službenicima kao osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona uzima penzijski staž, koji sadrži staž osiguranja i poseban staž, dok se drugim zaposlenim licima kao osnov uzima samo staž osiguranja, odnosno staž za koji su uplaćivani doprinosi. Zbog toga, po mišljenju davaoca inicijative, policijski službenici trpe posljedice prijevremenog penzionisanja po sili zakona, čime su diskriminisani u odnosu na druga zaposlena lica, odnosno dovedeni u nepovoljniji položaj u pogledu uslova za penzionisanje. Konačno, u inicijativi se iznosi stav da bi osporena norma trebala biti izmijenjena tako da za policijske službenike budu propisani uslovi za penzionisanje identični onim iz Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Slijedom navedenog, davalac inicijative predlaže da Sud, nakon provedenog postupka, utvrdi da osporena norma Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.

                 U odgovoru na inicijativu koji je dostavila Narodna skupština Republike Srpske navodi se da osporenom zakonskom odredbom nisu narušene garancije ravnopravnosti građana iz člana 10. Ustava, te da davalac inicijative na nepotpun i pogrešan način tumači releventnu ustavnu normu. Polazeći od prirode poslova i posebnih, odnosno otežanih uslova rada, policijskim službenicima se, kako se dalje navodi, staž osiguranja računa u uvećanom trajanju. Osporeni zakon, u odnosu na opšte propise o radu, posebno uređuje prava i dužnosti iz radnog odnosa policijskih službenika, te imajući u vidu specifičnosti prirode poslova policijskog službenika, uređuje i pitanje prestanka radnog odnosa sticanjem prava na starosnu penziju. U odgovoru se ističe da policijski službenici pravo na starosnu penziju ostvaruju pod istim uslovima kao i osiguranici obaveznog ili dobrovoljnog penzijskog osiguranja propisanim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju. U vezi s tim, u pogledu doprinosa na koje se poziva davalac inicijative, u odgovoru se ukazuje na to da se doprinosi uplaćuju za staž osiguranja sa efektivnim trajanjem, a za policijske službenike se vrši i uplata doprinosa srazmjerno stepenu uvećanja staža, u skladu sa članom 30. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Narodna skupština iznosi stav da osporena zakonska odredba nije suprotna načelu zabrane diskriminacije iz člana 10. Ustava, jer se podjednako odnosi na sve policijaske službenike u postupku sticanja prava na starosnu penziju, tako da sva ova lica imaju jednaka prava i mogućnosti određene predmetnim zakonom. Takođe, smatra da se u konkretnom slučaju ne vrši diskriminacija jedne grupe građana u odnosu na ostale, jer ustavni princip ravnopravnosti podrazumijeva jednakost u pravima, ali ne i uslovima i načinu pod kojima se ta prava ostvaruju. Ovakav način propisivanja je, po mišljenju zakonodavca, opravdan i u opštem interesu, tako da je cijeneći društveno-ekonomske prilike u kontekstu najšire društvene zajednice, usvojeno osporeno zakonsko rješenje. 

            Osporenim članom 132. stav 1. tačka 2) Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 57/16, 110/16, 58/19 i 82/19) propisano je da radni odnos policijskog službenika prestaje kada navrši 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života, ili 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.  

             U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporene odredbe predmetnog zakona Sud je imao u vidu relevantne odredbe Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, a kojima je utvrđeno da  Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog: bezbjednost (tačka 2), ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda (tačka 5), organizaciju, nadležnosti i rad državnih organa (tačka 10), socijalno osiguranje i druge oblike socijalne zaštite (tačka 12)  kao i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom (tačka 18). Pored toga, prema članu 49. st. 1. i 2. Ustava, slobode i prava se ostvaruju, a dužnosti ispunjavaju neposredno na osnovu ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom, a zakonom se može propisati način ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje. Članom 70. stav 1. tačka 2. Ustava utvrđeno je da Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte.

             Odredbama Ustava u odnosu na koje davalac inicijative traži ocjenu ustavnosti predmetne zakonske norme utvrđeno je: da su građani ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo (član 10), da svako po osnovu rada ima pravo na zaradu u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom (član 39. stav 5), te da se ustavno uređenje Republike temelji, između ostalog, na socijalnoj pravdi (član 5. alineja 3).

            Saglasno citiranim ustavnim ovlašćenjima, Zakonom o policiji i unutrašnjim poslovima uređeni su nadležnost, djelokrug, osnovi organizacije i rukovođenja u Ministarstvu unutrašnjih poslova, policijski i drugi unutrašnji poslovi iz nadležnosti ovog ministarstva, policijska ovlašćenja, dužnosti i prava iz radnih odnosa, prijem u radni odnos u Ministarstvo policijskih službenika, državnih službenika i namještenika, činovi i unapređenja, radni uslovi policijskih službenika, disciplinska i materijalna odgovornost i druga pitanja od značaja za rad ovog ministarstva. Između ostalog, osporenom normom članom 132. stav 1. tačka 2. ovog zakona, kao jedan od osnova za prestanak radnog odnosa policijskog službenika predviđeno je da je navršio 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života ili 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. 

             Pored toga, prema članu 22. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 82/13 i 103/15) penzijski staž na osnovu kojeg se ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja obuhvata staž osiguranja i poseban staž. Pod stažom osiguranja podrazumijeva se staž osiguranja sa efektivnim trajanjem i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem (član 23). U staž osiguranja sa efektivnim trajanjem računa se vrijeme koje je osiguranik, poslije 15 godine života, proveo u obaveznom i dobrovoljnom osiguranju, za koje je uplaćen doprinos (član 24). U staž osiguranja sa uvećanim trajanjem računa se vrijeme u kojem je osiguranik radio na naročito teškom, opasnom i po zdravlje štetnom radnom mjestu, odnosno poslu, kao i na radnom mjestu na kojem osiguranik poslije navršenja određenih godina života ne može uspješno da obavlja svoju profesionalnu djelatnost i za koje je, pored doprinosa za staž osiguranja sa efektivnim trajanjem, plaćen doprinos srazmjerno stepenu uvećanja staža (član 30). Prema članu 37. stav 1. tačke a) i b) ovog zakona poseban staž u dvostrukom trajanju računa se borcu, pripadniku oružanih snaga SFRJ ili vojnih formacija pod komandom tih snaga za vrijeme oružanih sukoba na teritoriji te države od 17. avgusta 1990. do 19. maja 1992. godine i borcu, pripadniku Vojske Republike Srpske i pripadniku Ministarstva unutrašnjih poslova, za vrijeme oružanih sukoba na teritoriji bivše BiH od 19. maja 1992. do demobilizacije. Lice iz člana 37. ovog zakona ne može se odreći posebnog staža koji je utvrđen rješenjem Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (član 39).

            Imajući u vidu Ustavom utvrđenu nadležnost zakonodavca, kao i sadržaj predmetne odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, Sud je ocijenio da osporenim propisivanjem nije narušeno načelo ravnopravnosti građana iz člana 10. Ustava, te u vezi s tim ni prava garantovanog članom 39. stav 5. Ustava, kako se to navodi u inicijativi. Naime, Ustav ne sadrži ograničenje u pogledu nadležnosti zakonodavca da posebnim zakonima, u ovom slučaju Zakonom o policiji i unutrašnjim poslovima, u okviru Ustavom utvrđenih principa, uredi prava po osnovu socijalnog osiguranja, pa tako i prava na starosnu penziju policijskih službenika. Način na koji su osporenom zakonskom normom propisani uslovi za penzionisanje policijskih službenika, po ocjeni Suda, ne dovodi u pitanje ustavno načelo zabrane diskriminacije građana. Činjenica da je kao jedan od uslova predviđeno 40 godina penzijskog staža (koji sadrži i poseban staž), a ne samo staža osiguranja, a na čemu se zasnivaju navodi davaoca inicijative o neustavnosti predmetne zakonske norme, predstavlja odraz cjelishodne procjene zakonodavca u uređivanju ove oblasti. Naime, Sud smatra da je prilikom osporenog normiranja zakonodavac, prevashodno, imao u vidu posebne uslove rada i specifičnost prirode poslova koje obavljaju policijski službenici, zbog čega je, shodno svojoj cjelishodnoj procjeni i u skladu sa zakonodavnom politikom u uređivanju ove oblasti, uredio uslove za penzionisanje policijskih službenika, a ocjena opravdanosti osporenog zakonskog rješenja, prema članu 115. Ustava, nije u domenu ustavnosudske kontrole. Pri tome, Sud je imao u vidu i to da se poseban staž ne utvrđuje po službenoj dužnosti, već ga po zahtjevu stranke, u posebnom postupku, rješenjem utvrđuje Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.

            U vezi sa navedenim, Sud smatra potrebnim ukazati na to da ustavno načelo ravnopravnosti građana ne podrazumijeva jednakost građana u apsolutnom smislu, već jednak tretman subjekata koji se nalaze u istoj pravnoj situaciji prilikom realizacije određenih prava i obaveza. U konkretnom slučaju davalac inicijative vrši komparaciju adresata različitih zakona, koji, dakle, pripadaju različitim kategorijama subjekata prava i ne nalaze se u istim pravnim situacijama prilikom ostvarivanja prava na penziju. Zbog toga, po ocjeni Suda, osporenim propisivanjem nisu dovedene u pitanje granacije iz člana 10. Ustava, odnosno, policijski službenici koji pravo na penziju ostvaruju na osnovu Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, u kontekstu ove ustavne odredbe, nisu dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na građane koji ovo pravo ostvaruju prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.  

              Kako je ovim utvrđeno da osporenim zakonskim normiranjem nisu povrijeđena relevantna Ustavom zajemčena prava, Sud smatra da ne postoji osnov za razmatranje eventualne zabranjene diskriminacije u uživanju ovih prava iz člana 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i člana 1. Protokola broj 12 uz ovu konvenciju.

            Sud takođe nije razmatrao ni paušalne navode inicijative o povredi člana 5. alineja 3. Ustava, jer ne sadrže obrazloženje u čemu se, u konkretnom slučaju, sastoji povreda ove ustavne norme.

            S obzirom na to da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, o ustavnosti osporene odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

            Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

            Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

                                                                                                                               

Broj: U-8/20

27. januara 2021. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>