Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

           Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 60. stav 1. tačka d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 30. septembra 2020. godine,  d o n i o   j e

 

O D L U K U

 

         Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti člana 72. stav 2.  u dijelu koji glasi: "ili u ugostiteljskim objektima" Zakona o igrama na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 22/19).

                                                      

O b r a z l o ž e nj e

 

         "Joker Game" d.o.o Banja Luka, koje zastupa direktor Mlađan Životić podnijelo je Ustavnom sudu Republike Srpske prijedlog za ocjenjivanje ustavnosti člana 72. stav 2.  u dijelu koji glasi: "ili u ugostiteljskim objektima" Zakona o igrama na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 22/19), u odnosu na član 5. stav 1. al. 4. i 5, član 36. stav 1. i čl. 50. i 66. Ustava Republike Srpske, te član 1. Protokola broj 12. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Obrazlažući navedeno predlagač citira osporenu zakonsku odredbu, a ukazuje i na odredbu člana 68. stav 1. istog zakona, te zaključuje da se osporeno propisivanje,  koje  omogućava ugostiteljskim objektima da priređuju kladioničke igre putem samoposlužnih terminala za sportsko klađenje, a bez istih ograničenja i obaveza koje važe za kladionice, stavlja ugostiteljske objekte u mnogo povoljniji položaj na tržištu igara na sreću čime se vrši diskriminacija legalnih priređivača kladioničkih igara. Pored toga, predlagač citira odredbe člana 5. stav 1. al. 4. i 5. i  čl. 50. i 66. stav 2.  Ustava Republike Srpske, te obrazlaže na koji način su, po njegovom mišljenju, osporenim zakonskim rješenjem povrijeđeni ustavni principi iz navedenih odredaba Ustava. Uz to, predlagač ukazuje  i na  član 36. st. 1. i 7. Ustava, kojim je zagarantovana posebna zaštita djece i maloljetnika, kao i član 12. Zakona o igrama na sreću koji, kako se navodi, zauzima vrlo restriktivan stav o maloljetnicima i klađenju, zabranjujući im ne samo klađenje nego i ulazak u prostorije kladionice i s tim u vezi iznosi mišljenje da je osporenim zakonskim rješenjem, dakle rješenjem prema kojem se kladioničke igre mogu  priređivati putem samoposlužnih terminala za sportsko klađenje, između ostalog, i u ugostiteljskim objektima,  maloljetnim licima omogućen pristup kladioničkim igrama čime se  krši Ustavom zagarantovana posebna zaštita maloljetnika. S obzirom na izloženo predlagač traži da Sud utvrdi da osporeni član Zakona o igrama na sreću u dijelu koji glasi: "ili u ugostiteljskim objektima" nije u saglasnosti sa Ustavom, te da do donošenja konačne odluke obustavi primjenu osporenog člana predmetnog zakona u navedenom dijelu.

         U odgovoru na prijedlog koji je dostavila Narodna skupština Republike Srpske osporeni su navodi iz prijedloga kao neosnovani te je, između ostalog, navedeno da predlagač na nepotpun način tumači odredbe Ustava, kao i Zakon koji osporava. U odgovoru se, prije svega,  ukazuje na  odredbe čl.  68. i 72. Zakona o igrama na sreću koje, kako se navodi, propisuju da samo priređivači koji posjeduju licencu za priređivanje kladioničkih igara mogu da priređuju te igre, i to u posebnim  poslovnim  prostorijama – kladionicama i putem samoposlužnih terminala za klađenje koji predstavljaju poseban način priređivanja kladioničkih igara, putem kojih se ne mogu priređivati druge igre na sreću osim sportskih klađenja, te zaključuje da su neosnovani navodi predlagača da su priređivači kladioničkih igara stavljeni u nepovoljniji položaj od ugostiteljskih objekata koji priređuju kladioničke igre iz jednostavnog razloga što ugostiteljski objekti i ne priređuju igre na sreću. Pored navedenog, u odgovoru se navodi da mogućnost postavljanja samoposlužnih terminala za sportsko klađenje u ugostiteljske objekte nije novina uvedena važećim zakonom, te da je odredbom člana 77. stav 2. Zakona o igrama na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 111/12) bilo omogućeno priređivačima kladioničkih igara da, u ugostiteljske objekte, postavljaju samoposlužne terminale za sportsko klađenje i da je ovo zakonsko rješenje bilo predmet ocjene ustavnosti u predmetu Ustavnog suda U-60/17 ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 48/18), kojom prilikom je  Sud odbio prijedlog za utvrđivanje neustavnosti člana 77. stav 2. u dijelu koji glasi: "ili u ugostiteljskim objektima" Zakona o igrama na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 111/12) navodeći u obrazloženju da je propisivanje uslova, a time i posebnih uslova u pogledu poslovnog prostora za priređivanje igara na sreću isključivo stvar zakonodavne politike koju Ustavni sud, saglasno odredbi člana 115. Ustava, nije nadležan da ocjenjuje. Uz to, u odgovoru se naglašava i  opredjeljenje za posebnom zaštitom maloljetnih lica, te navodi da je u domenu zakonodavčeve procjene cjelishodnosti da predmetnu materiju normira na način da obezbjeđuje najbolji balans između prava priređivača igara na sreću da se ovom djelatnošću bave i obaveze društva da preduzme sve da populaciju maloljetnika, dakle osoba bez poslovne sposobnosti, zadrži u zoni van njenog djelokruga.

         Prema osporenom članu 72. stav 2. Zakona o igrama na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 22/19), priređivanje kladioničkih igara putem samoposlužnih terminala za sportsko klađenje vrši se u kladionicama, automat klubovima, kazinima ili u ugostiteljskim objektima.

         Prilikom razmatranja navoda iz prijedloga Sud je imao u vidu da je odredbama Ustava Republike Srpske u odnosu na koje je osporena ustavnost člana 72. stav 2. u dijelu koji glasi: "ili u ugostiteljskim objektima" Zakona o igrama na sreću utvrđeno: da se ustavno uređenje Republike temelji na vladavini prava i tržišnoj privredi (član 5. stav 1. al. 4. i 5), da porodica, majka i dijete imaju posebnu zaštitu (član 36. stav 1), da se ekonomsko i socijalno uređenje zasniva na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom privređivanju, samostalnosti preduzeća i drugih oblika privređivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom privrednom prostoru (član 50) i da su ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak položaj preduzeća i drugih organizacija, ustavni položaj i prava jedinica lokalne samouprave osnova i mjera ovlašćenja i odgovornosti republičkih organa (član 66. stav 2).

         Takođe, Sud je imao u vidu da Ustav, u drugim odredbama koje su, po ocjeni Suda, od značaja za ocjenu ustavnosti osporene zakonske odredbe, utvrđuje: da se slobode i prava ostvaruju, a dužnosti ispunjavaju neposredno na osnovu Ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom, te da se zakonom može propisati način ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje (član 49. st. 1. i 2),  da su sredstva budžeta porezi, takse i drugi zakonom utvrđeni prihodi (član 62. stav 2), da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog,  pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, poreski sistem i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom  (tač. 6, 7. i 18. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava), te da Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte (član 70).

          Ocjenjujući osnovanost razloga sadržanih u prijedlogu Sud je utvrdio da se Zakonom o igrama na sreću, čija odredba je prijedlogom osporena, uređuje sistem i uslovi priređivanja igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara, vrste igara na sreću, naknade za priređivanje tih igara, porez na dobitke od igara na sreću i zabavnih igara, nagradne i zabavne igre, kao i nadzor nad izvršavanjem obaveza iz ovog zakona, prekršaji i sankcije iz oblasti igara na sreću (član 1), te da  je ovim zakonom, između ostalog, propisano: da je priređivač JP "Lutrija Republike Srpske" a.d. Banja Luka (u daljem tekstu: Lutrija), odnosno drugo pravno lice koje na osnovu licence i odobrenja ima pravo priređivanja igara na sreću, da su kladioničke igre igre u kojima se učesnici, u skladu sa pravilima igre, klade na rezultate različitih stvarnih sportskih i drugih događaja: klađenje na rezultate pojedinačnih ili grupnih sportskih takmičenja, klađenje na uspjeh plesnih, pjevačkih, muzičkih i sličnih takmičenja i ostala klađenja (član 5. stav 1. tač. 4. i   25. podt. 1, 2. i 3); da u posebne igre na sreću spadaju, pored ostalih, i kladioničke igre (član 6. stav 1. tačka 3. podtačka 2); da je priređivanje igara na sreću djelatnost od javnog interesa i isključivo pravo Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika), ako ovim zakonom nije drugačije određeno, koje  ostvaruje posredstvom Lutrije, te da pravo priređivanja igara na sreću iz člana 6. stav 1. tač. 3) i 4) ovog zakona i klasične tombole mogu steći i druga privredna društva na osnovu rješenja Vlade ili odobrenja u skladu sa zakonom (član 7. st. 1, 3. i 5);  da je licu mlađem od 18 godina zabranjeno učestvovanje u igrama na sreću iz člana 6. stav 1. ovog zakona, kao i ulaz u kazina, igračnice, prostore u kojima se priređuje klasična tombola, kladionice i automat klubove, te da provjeru ovih činjenica, u slučaju sumnje, vrši priređivač uvidom u lične isprave (član 12. st. 1, 2. i 3), da priređivanje igara na sreću iz člana 6. stav 1. tač. 3) i 4) ovog zakona, pored Lutrije Republike Srpske, mogu obavljati pravna lica sa sjedištem na teritoriji Republike, čiji osnivači, odnosno odgovorno lice nisu osuđivani za krivična djela, osim za krivična djela iz oblasti saobraćaja, i ako ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom (član 15. stav 1), da je za dodjelu koncesije, odnosno davanje licence, pravno lice obavezno da posjeduje minimalni osnovni kapital u sljedećim iznosima: za priređivanje kladioničkih igara minimalno 500.000 KM (član 16. stav 1. tačka 3); da se za dobijanje i održavanje licence plaća jednokratna naknada za priređivanje, između ostalog, kladioničkih igara na sreću 3.000 KM po uplatnom mjestu (član 17. stav 1. tačka 2); da se licenca za priređivanje kladioničkih igara iz člana 7. ovog zakona može dati pravnom licu koje, pored opštih uslova iz čl. 16. i 17. stav 1. tačka 2. ovog zakona, ispunjava i posebne uslove propisane ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega (član 65. stav 1); da se odobrenje za priređivanje kladioničkih igara na sreću iz člana 23. ovog zakona daje priređivaču koji posjeduje licencu iz člana 65. stav 1. ovog zakona, za svaku poslovnu jedinicu, odnosno kladionicu, i koji ispunjava uslove propisane ovim zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega, te da je uz zahtjev za davanje posebnog odobrenja iz stava 1. ovog člana priređivač kladioničkih igara dužan da priloži, pored ostalog, dokaz o vlasništvu ili pravu korišćenja prostora u kojem se priređuju kladioničke igre, kao i dokaz o ispunjenosti prostornih i tehničkih uslova za priređivanje kladioničkih igara u prostoru (član 66. st. 1. i 2. tač. 2. i 3), da se kladioničke igre priređuju u posebnim poslovnim prostorijama (kladionicama), te da poslovni prostor kladionice ne može biti manji od 20 m2, kao i da ministar, na prijedlog direktora Uprave, donosi pravilnik kojim propisuje prostorne, tehničke i informatičke uslove i način priređivanja kladioničkih igara na sreću  (član 68. st. 1, 2. i 7), da samoposlužni terminali za klađenje predstavljaju poseban način priređivanja kladioničkih igara, putem kojih se ne mogu priređivati druge igre osim sportskih klađenja, te da se na uslove i postupak dobijanja odobrenja za priređivanje kladioničkih igara putem terminala za sportsko klađenje shodno primjenjuju odredbe člana 66. ovog zakona, kao i da terminali za sportsko klađenje imaju posebnu naljepnicu za označavanje, koju daje Uprava, uz naknadu od 20 KM, na period od godinu dana, te da za priređivanje kladioničkih igara putem terminala za sportsko klađenje priređivač plaća naknadu iz člana 70. ovog zakona za svaki terminal (član 72. st.1, 3, 6. i 7).

         Polazeći od toga da Ustav ne sadrži odredbe koje neposredno uređuju pitanja pojedinih vrsta djelatnosti,  Ustavni sud smatra da je  ustavni osnov za uređivanje odnosa u oblasti ove djelatnosti sadržan u tač. 6, 7. i 18. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava. Iz navedenih ustavnih odredaba, po ocjeni Suda,  proizlazi pravo Republike da, preko svog zakonodavnog organa, uredi pitanja koja se odnose na pojam i vrste igara na sreću, kao i da utvrdi uslove i način obavljanja ove djelatnosti. Naime,  igre na sreću predstavljaju oblast koju Republika u javnom interesu uvodi u pravne okvire, da bi se priređivanjem igara na na sreću ostvarila sredstva kao prihod budžeta Republike za finansiranje zakonom utvrđenog javnog interesa. U tom smislu, po ocjeni Suda, određivanje prostornih uslova za kladioničke igre odnosno uslova koje moraju ispunjavati poslovne prostorije u kojima priređuju kladioničke igre, kao i poslovnog prostora  u kome se mogu priređivati  kladioničke igre putem samoposlužnih terminala za sportsko klađenje spada u domen zakonodavne politike i cjelishodnosti datog zakonskog rješenja, koje Ustavni sud, saglasno odredbama člana 115. Ustava, nije nadležan da ocjenjuje.

           Po ocjeni Suda, navedenim članom Zakona o igrama na sreću u osporenom dijelu ne dovode se u pitanje ustavna načela vladavine prava i tržišne privrede, niti se ograničavaju slobodno privređivanje svim oblicima svojine i samostalnost preduzeća i drugih oblika organizovanja, slobodno preduzetništvo, jednaka pravna zaštita svih oblika svojine, te samostalnost i jednak položaj preduzeća i drugih organizacija, već se uređuju pitanja u pogledu poslovnog prostora u kome pravna lica (priređivači), koja na osnovu licence i odobrenja imaju pravo priređivanja kladioničkih igara,  mogu priređivati  kladioničke igre putem samoposlužnih terminala za klađenje koji predstavljaju poseban način priređivanja kladioničkih igara, putem kojih se ne mogu priređivati druge igre osim sportskih klađenja. Takođe, po ocjeni Suda,  navedeni član Zakona u osporenom dijelu ne dovodi ugostiteljske objekte u povoljniji položaj na tržištu igara na sreću u odnosu na kladionice, odnosno priređivače kladioničkih igara, iz razloga što ugostiteljski objekti ne priređuju igre na sreću, već samo priređivači koji posjeduju licencu i odobrenje za priređivanje kladioničkih igara na sreću, i to u posebnim poslovnim prostorijama (kladionicama) i putem samoposlužnih terminala za sportsko klađenje koji se, osim u kladionicama, automat klubovima i kazinima, mogu postaviti u ugostiteljskim objektima. Pri tome, po ocjeni Suda, navedeno zakonsko rješenje u osporenom dijelu ne dovodi u pitanje ni posebnu zaštita maloljetnih lica koja je zajemčena članom 36. stav 1. Ustava s obzirom na to da je ovom odredbom zakonodavac, saglasno svom ustavnom ovlašćenju, uredio pitanja koja se odnose na poslovni prostor u kome se mogu priređivati kladioničke igre putem samoposlužnih terminala za sportsko klađenje, pri čemu je zaštitu maloljetnika i postupanje priređivača u slučaju sumnje u punoljetnost igrača regulisao  odredbama člana 12. Zakona o igrama na sreću  koje  su obavezne za priređivače bez obzira na prostor  u kome se igre na sreću priređuju.

          Navode predlagača iz kojih proizlazi da je osporenim zakonskim rješenjem povrijeđen član 1. Protokola 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kojim je propisano da će se svako pravo koje zakon predviđa ostvariti bez diskriminacije po bilo kom osnovu kao npr. polu, rasi, boji kože, jeziku, vjeroispovijesti, političkom i drugom uvjerenju, nacionalnom ili društvenom porijeklu, povezanosti s nacionalnom manjinom, imovini, rođenju ili drugom statusu (stav 1), te da javne vlasti neće ni prema kome vršiti diskriminaciju po osnovima kao što su oni pomenuti u stavu 1 (stav 2), Sud nije razmatrao jer  se radi o paušalnim navodima koji ne sadrže obrazloženje na koji način su u konkretnom slučaju narušena zaštićena prava iz ovog člana Konvencije.

        Zahtjev predlagača da Sud, do donošenja konačne odluke, obustavi primjenu odredbe člana 72. stav 2. Zakona o igrama na sreću, u osporenom dijelu,  Sud nije razmatrao, s obzirom na ovlašćenja Ustavnog suda propisana članom 58. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 104/11 i 92/12), jer se zahtijeva obustava od izvršenja odredbe opšteg akta a ne pojedinačnog akta ili radnji koji su preduzeti na osnovu akta čija se ustavnost ocjenjuje.

          Na osnovu izloženog  odlučeno je kao u  izreci ove odluke.

          Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić

Broj: U-51/19

30. septembra 2020. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>