Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

      Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 37. stav 1. tačka a), člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačke g) i d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 30. septembra 2020. godine,  d o n i o   j e

 

R J E Š E Nj E

 

          Ne prihvata se  inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 61. stav 3. Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 97/16).

            Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje saglasnosti člana 61. stav 3. Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 97/16) sa čl. 19, 20, 21, 22, 23, 24. i 25. i članom 39. stav 5. Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 1/16 i 66/18), te članom 1. stav 2. i članom 2. Zakona o zabrani diskriminacije („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 59/09 i 66/16).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

         Miroslav Janjić iz Teslića dao je Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 61. stav 3. Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 97/16). Davalac inicijative smatra da osporena zakonska odredba, kojom je propisano da radni odnos zasnovan na određeno vrijeme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vrijeme, nije u saglasnosti sa članom 10. Ustava Republike Srpske, članom 1. stav 2. i članom 2. Zakona o zabrani diskriminacije, te čl. 19. do 25. i članom 39. stav 5. Zakona o radu. Ističe se da je u članu 61. stav 3. Zakona pitanje prerastanja radnog odnosa na određeno u radni odnos na neodređeno vrijeme regulisano drugačije nego u članu 39. stav 5. Zakona o radu, zbog čega su osporenim propisivanjem radnici lokalne samouprave dovedeni u neravnopravan položaj u odnosu na druge radnike, dok je poslodavcu omogućeno ponašanje koje je u suprotnosti sa pozitivnim propisima. Ukazujući na određen pojedinačan slučaj primjene osporene zakonske odredbe, davalac inicijative predlaže da Sud utvrdi njenu nesaglasnost sa  Ustavom, Zakonom o zabrani diskriminacije i Zakonom o radu.

        U odgovoru koji je Narodna skupština Republike Srpske dostavila Sudu osporeni su navodi iz inicijative te je istaknuto da se osporeno zakonsko rješenje podjednako odnosi na sve službenike u jedinicama lokalne samouprave, zbog čega nije došlo do povrede garancija iz člana 10. Ustava, kao i da davalac inicijative na nepotpun i pogrešan način tumači odredbe Ustava. U odgovoru je naglašeno da je namjera zakonodavca bila da osigura da se radni odnos u jedinicama lokalne samouprave zasniva na neodređeno vrijeme, uz taksativno propisivanje slučajeva kada se isti može zasnovati na određeno vrijeme, a sve u cilju nesmetanog funkcionisanja i izvršavanja poslova jedinica lokalne samouprave, te se u vezi sa navedenim ukazuje na rješenja ovog suda broj: U-21/11 od 4. jula 2012. godine („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 70/12) i broj: U-1/17 od 20. decembra 2017. godine („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 2/18). U odogovoru se, takođe, navodi da Ustavni sud, na osnovu člana 115. Ustava, nije nadležan da ocjenjuje međusobnu usaglašenost zakona, a da nezadovoljstvo određenim zakonskim rješenjem ne može biti predmet ocjene ustavnosti. Zakonodavac smatra da je osporeno propisivanje opravdano i u opštem interesu, te zbog svega navedenog predlaže da Sud datu inicijativu ne prihvati.

   Osporenim članom 61. stav 3. Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 97/16) (u daljem tekstu: Zakon) propisano je da radni odnos zasnovan na određeno vrijeme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vrijeme.

U postupku razmatranja navoda iz inicijative Sud je imao u vidu da je Ustavom  Republike  Srpske utvrđeno: da svako ima pravo na rad i slobodu rada, te da zaposlenima može prestati radni odnos protivno njihovoj volji na način i pod uslovima koji su utvrđeni zakonom i kolektivnim ugovorom (član 39. st. 1. i 4), da se slobode i prava ostvaruju, a dužnosti ispunjavaju neposredno na osnovu ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom, te da se zakonom može propisati način ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje (član 49. st. 1. i 2), da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, radne odnose, socijalno osiguranje i druge oblike socijalne zaštite (tačka 12. Amandmana XXXII na Ustav kojim je zamijenjen član 68. Ustava), kao i da se sistem lokalne samouprave uređuje zakonom (član 102. stav 2).

      Takođe, Sud je uzeo u obzir da je članom 10. Ustava, u odnosu na koji davalac inicijative osporava odredbu člana 61. stav 3. Zakona, utvrđeno da su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko ili drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo.

    Na osnovu navedenih ustavnih ovlašćenja Zakonom su na cjelovit način uređena načela djelovanja službenika, njihova prava i dužnosti, nespojivost i sukob interesa, vrste radnih mjesta, trajanje radnog odnosa, planiranje i postupak zapošljavanja, premještaj službenika zbog potreba rada, stručno osposobljavanje i usavršavanje, napredovanje u službi, prestanak radnog odnosa i prestanak potrebe za radom službenika, kao i druga pitanja od značaja za službenike i namještenike u organima jedinica lokalne samouprave. Ovim zakonom je, između ostalog, propisano: da se radni odnos u gradskoj, odnosno opštinskoj upravi zasniva, po pravilu, na neodređeno vrijeme, a isti može da prestane samo u zakonom predviđenim slučajevima (član 60), da se, izuzetno od člana 60. stav 1. ovog zakona, radni odnos može zasnovati i za vrijeme čije trajanje je unaprijed određeno (radni odnos na određeno vrijeme): radi zamjene odsutnog službenika do njegovog povratka, zbog privremeno povećanog obima posla, najduže do šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine, radi obuke pripravnika dok traje pripravnički staž, za rad na projektu čije je trajanje unaprijed određeno, do završetka projekta, a najduže 60 mjeseci i sa nezaposlenim kome do ispunjenja jednog od uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju nedostaje do pet godina, najduže do ispunjenja uslova, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju (član 61. stav 1).

         Imajući u vidu da je zakonodavac ovlašćen da u okviru uređivanja i obezbjeđivanja radnih odnosa predvidi i trajnje radnog odnosa, te da u okviru toga utvrdi slučajeve kada je ono unaprijed ograničeno, to osporena odredba člana 61. stav 3. Zakona nije, po ocjeni Suda, nesaglasna s Ustavom. Navedeno propisivanje, u suštini, podazumijeva prestanak radnog odnosa protekom vremena na koji je radni odnos zasnovan, što je saglasno principu iz člana 39. stav 4. Ustava. Da li će zakonodavac prestanak radnog odnosa urediti u okviru jednog ili više zakona, te da li će njegov prestanak za različite kategorije zaposlenih biti uređen na isti ili različit način, pitanje je zakonodavne politike, o čemu, prema članu 115. Ustava, ovaj sud nije nadležan da odlučuje. Razlika u načinu na koji osporena zakonska odredba i Zakon o radu uređuju predmet radnog odnosa zaključenog na određeno vrijeme, ne predstavlja osnov za utvrđivanje neustavnosti ove odredbe.

           Osporeni član 61. stav 3. Zakona, po ocjeni Suda, nije u nesaglasnosti  ni sa članom 10. Ustava, jer se odnosi na sva lica koja su u gradskoj, odnosno opštinskoj upravi zasnovala radni odnos za vrijeme čije je trajanje unaprijed određeno. Ustavni princip jednakosti iz člana 10. Ustava ne podrazumijeva jednakost u apsolutnom smislu te riječi, već garantuje jednakost građana koji se nalaze u istim ili sličnim pravnim situacijama. 

Prema članu 115. Ustava nije u nadležnosti ovog suda da ocjenjuje saglasnost osporenog zakonskog propisivanja sa odredbama Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 1/16 i 66/18) jer se radi o aktima istog donosioca koji imaju jednaku pravnu snagu, niti je u njegovoj nadležnosti da cijeni usaglašenost osporene odredbe sa zakonima koje je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, te tako ni sa Zakonom o zabrani diskriminacije („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ br. 59/09 i 66/16).

Prema ocjeni Suda, u smislu člana 115. Ustava, nisu od ustavnopravnog značaja navodi kojima se ukazuje na posljedice primjene osporene zakonske odredbe u pojedinačnom slučaju. 

Cijeneći da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i da prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka. 

        Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

        Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić

Broj: U-58/19

30. septembra 2020. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>