Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

Ustavni sud , na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 60. stav 1. tačka d) Zakona o Ustavnom sudu („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj dana 15. jula 2020. godine, donio je  

 

O D L U K U

 

      Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti  članova 27. i  31. stav 4. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 134/11, 9/12 i 40/12).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

                 Udruženje građana Veterani Republike Srpske, Doboj, zastupano po predsjedniku udruženja Dušku Vukotiću, podnijelo je Ustavnom sudu Republike Srpske prijedlog za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 27. i člana 31. stav 4. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata („Službeni glasnik Republike Srpske“br.134/11, 9/12 i 40/12), zbog, kako se navodi, njihove nesaglasnosti sa Amandmanom XXXII i članovima 5, 10, 17, 48, 49. i 111. Ustava Republike Srpske. U obrazloženju navedenog se ističe da se propisivanjem kao u osporenim normama dovode u neravnopravan položaj udruženja od javnog interesa međusobno, jer se jednom takvom udruženju, konkretno Boračkoj organizaciji Republike Srpske, daju javna ovlašćenja, a drugom udruženju Veterani Republike Srpske, koje ima iste ciljeve i društveni status, takva ovlašćenja uskraćuju. Takođe, navodi se, da je osporenim članovima zakona dato ovlašćenje Boračkoj organizaciji Republike Srpske da daje prethodna mišljenja na akte organa uprave nadležne za poslove boračko-invalidske zaštite, kao i na sam akt Vlade Republike Srpske. Po mišljenju podnosioca prijedloga, predmetnim zakonom nije jasno određeno na koji način djeluju ova prethodna mišljenja, da li imaju savjetodavni ili obavezujući karakter, te je nejasno, budući da Boračka organizacija ima ovlašćenja davati mišljenje o činjenicama koje su od direktnog uticaja na status i prava boraca Vojske Republike Srpske, ko snosi posljedice davanja eventualno nezakonitog i pogrešnog mišljenja i ima li zvanična evidencija Vojske Republike Srpske bilo kakav značaj u postupku davanja mišljenja o dužini angažovanja u oružanim snagama, o vremenu i uslovima angažovanja u zoni borbenih dejstava.        

                U odgovoru na prijedlog koji je Sudu dostavila Narodna Skupština Republike Srpske ističe se da je zakonodavac shodno svojim ustavnim ovlašćenjima, Boračkoj organizaciji kao najbrojnijoj organizaciji zastupljenoj na teritoriji Republike Srpske, koja ima status udruženja od javnog interesa od 2006. godine, dao ovlašćenje da, u upravnom postupku u kojem se utvrđuje status i kategorija boraca daje mišljenje o dužini angažovanja u oružanim snagama i o vremenu i uslovima angažovanja u zoni borbenih dejstava. Da je prijedlog neosnovan iz razloga što udruženje Veterani Republike Srpske u godini donošenja zakona nije postojalo, te nij imalo status udruženja od javnog interesa, pa je više nego jasno da tom udruženju Zakonom nisu mogla biti data javna ovlaštenja koja su data Boračkoj organizaciji.  Takođe, navodi se, da mišljenje koje daje Boračka organizacija u smislu člana 27. Zakona nije upravni akt sa obavezujućom pravnom snagom, već dokaz za koji postoji zakonska obaveza da se pribavi, koje se cijeni  kao i svaki dugi dokaz, vodeći računa o načelima Zakona o opštem upravnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 13/02, 87/07, 50/10 i 66/18). U pogledu člana 31. stav 4. Zakona navodi se da je zakonodavac, vodeći se cjelishodnim rješenjem, a u okviru svog ustavnog ovlašćenja, propisao pribavljanje saglasnosti Boračke organizacije Republike Srpske prilikom donošenja uredbe kojom se uređuju uslovi i postupak za ostvarivanje prava na borački dodatak, kao organizacije koja predstavlja kategorije na koje se uredba odnosi, a koja je u momentu donošenja Zakona već imala priznat status organizacije od javnog interesa. Shodno navedenom, predlaže se da Sud prijedlog odbije.

              Osporenim  članom 27. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata („Službeni glasnik Republike Srpske“ br.134/11, 9/12 i 40/12) propisano je da na zahtjev stranke, utvrđivanje statusa boraca i razvrstavanje u odgovarajuću kategoriju vrše gradski, odnosno opštinski organi uprave nadležni za poslove boračko-invalidske zaštite (u daljem tekstu: prvostepeni organ) po prethodno pribavljenom mišljenju Boračke organizacije Republike Srpske (u daljem tekstu: Boračka organizacija) i uvjerenja o dužini angažovanja u oružanim snagama izdatog od nadležnog organa (stav 1); da u slučaju smrti borca zahtjev za utvrđivanje statusa borca i razvrstavanje u odgovarajuću kategoriju mogu podnijeti lica iz člana 13. ovog zakona koji imaju neposredni pravni interes (stav 2); da boračka organizacija daje mišljenje o dužini angažovanja u oružanim snagama, o vremenu i uslovima angažovanja u zoni borbenih dejstava, a ako je pripadnik oružanih snaga vršio druge dužnosti od značaja za odbranu, Boračka organizacija se izjašnjava o toj činjenici (stav 3); ako Boračka organizacija ne dostavi mišljenje u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, nadležni organ će riješiti i bez tog mišljenja, na osnovu drugih raspoloživih dokaza (stav 4); ako Boračka organizacija dâ mišljenje koje djelimično ili u cijelosti nije u saglasnosti sa uvjerenjem iz stava 1. ovog člana ili ako nadležni organ ocijeni  da ne može riješiti bez revizije tog uvjerenja, pokrenuće se postupak revizije u smislu člana 127. ovog zakona (stav 5).

         Osporenim članom 31. stav 4. istog zakona je propisanio da će Vlada donijeti uredbu kojom se uređuju uslovi i postupak za ostvarivanje prava na borački dodatak, uz prethodno pribavljenu saglasnost Boračke organizacije (stav 4).

        U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih odredbi Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata („Službeni glasnik Republike Srpske“ br.134/11, 9/12 i 40/12), Sud je imao u vidu da je Ustavom Republike Srpske utvrđeno: da se ustavno uređenje Republike temelji, između ostalog, na socijalnoj pravdi i vladavini prava (član 5. alineje 3. i 4); da su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo (član 10); da svako ima pravo na naknadu štete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom nanese službeno lice ili državni organ, odnosno organizacija koja vrši javna ovlašćenja (član 17. stav 1); da se prava i slobode zajemčene ovim ustavom ne mogu oduzeti ni ograničiti, te da se obezbjeđuje sudska zaštita sloboda i prava zajemčenih ovim ustavom (član 48); da se slobode i prava ostvaruju, a dužnosti ispunjavaju neposredno na osnovu Ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom, te da se zakonom može propisati način ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje (član 49. st. 1. i 2); da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, organizaciju, nadležnost i rad državnih organa, te boračku i invalidsku zaštitu (tačke 12. i 18. Amandmana XXXII, kojim je zamijenjen član 68. Ustava); da državni organi i organizacije koje vrše javna ovlašćenja mogu u pojedinačnim stvarima rješavati o pravima i obavezana građana ili primjenjivati mjere prinude i ograničenja samo u zakonom propisanom postupku u kome je svakome data mogućnost da brani svoja prava i interese i da protiv donesenog akta izjavi žalbu, odnosno upotrebi drugo zakonom predviđeno pravno sredstvo (član 111).

Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 134/11, 9/12 i 40/12) uređeni su uslovi, način i postupak za utvrđivanje statusa i prava boraca, vojnih invalida i članova porodica poginulih boraca i umrlih vojnih invalida i članova porodica stradalih u vršenju vojne službe ili vršenju aktivnosti u vezi sa tom službom, način obezbjeđivanja novčanih sredstava, te druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava propisanih zakonom. Odredbama ovog zakona koje su relevante u konkretnom slučaju propisano je: borci iz člana 2. st. 1. i 2. ovog zakona, prema vremenu stupanja u oružane snage SFRJ, odnosno Republike Srpske, dužini učešća i uslovima angažovanja u periodu od 17. avgusta 1990. godine do demobilizacije, a najkasnije do 19. juna 1996. godine, razvrstavaju se u sedam kategorija (član 17); na zahtjev stranke, utvrđivanje statusa boraca i razvrstavanje u odgovarajuću kategoriju vrše gradski, odnosno opštinski organi uprave nadležni za poslove boračko-invalidske zaštite po prethodno pribavljenom mišljenju Boračke organizacije Republike Srpske i uvjerenja o dužini angažovanja u oružanim snagama izdatog od nadležnog organa (član 27. stav 1); boračka organizacija daje mišljenje o dužini angažovanja u oružanim snagama, o vremenu i uslovima angažovanja u zoni borbenih dejstava, a ako je pripadnik oružanih snaga vršio druge dužnosti od značaja za odbranu, Boračka organizacija se izjašnjava o toj činjenici (član 27. stav 3); ako Boračka organizacija ne dostavi mišljenje u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, nadležni organ će riješiti i bez tog mišljenja, na osnovu drugih raspoloživih dokaza (član 27. stav 4); ako Boračka organizacija dâ mišljenje koje djelimično ili u cijelosti nije u saglasnosti sa uvjerenjem iz stava 1. ovog člana ili ako nadležni organ ocijeni da ne može riješiti bez revizije tog uvjerenja, pokrenuće se postupak revizije u smislu člana 127. ovog zakona (član 27. stav 5);  borački dodatak je mjesečno novčano primanje ‒ mjesečni borački dodatak, odnosno godišnje novčano primanje ‒ godišnji borački dodatak, koje borci iz člana 2. st 1. i 2. ovog zakona mogu da ostvare na osnovu angažovanja u ratu u zoni borbenih dejstava (član 31.stav 1);  Vlada će donijeti uredbu kojom se uređuju uslovi i postupak za ostvarivanje prava na borački dodatak, uz prethodno pribavljenu saglasnost Boračke organizacije (član 31.stav 4); o statusu i pravima boraca po ovom zakonu u prvom stepenu rješavaju opštinski, odnosno gradski organi uprave nadležni za poslove boračko-invalidske zaštite, ukoliko to zakonom nije drugačije određeno, a po žalbi na rješenje iz stava 1. ovog člana rješava Ministarstvo (član 87. stavovi 1. i 2); činjenica angažovanja borca utvrđuje se samo na osnovu uvjerenja Ministarstva odbrane, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova za pripadnike tog Ministarstva, a odsustvo iz jedinice po osnovu bolovanja samo na osnovu nalaza i mišljenja nadležnih vojnoljekarskih komisija (član 88. stav 1); od dana preuzimanja odgovarajućih evidencija, uvjerenje o dužini angažovanja boraca izdaje nadležni opštinski/gradski organ uprave, na osnovu tih evidencija usaglašenih sa Ministarstvom (član 91. stav 1); prvostepena rješenja kojim se priznaje status i pravo na mjesečno primanje, izuzev prava na borački dodatak podliježu reviziji, a reviziju vrši Ministarstvo (član 98. st. 1. i 4); u postupku za ostvarivanje prava po ovom zakonu primjenjuju se odredbe zakona kojim se reguliše upravni postupak, ako ovim zakonom nije drugačije određeno (član 107); Ministarstvo po službenoj dužnosti ili na zahtjev prvostepenog organa vrši reviziju spornih i sumnjivih uvjerenja o dužini vojnog angažovanja, uvjerenja o okolnostima pogibije, smrti i nestanka, odnosno zarobljavanja, ranjavanja, ozljeđivanja i povređivanja pripadnika oružanih snaga bivše SFRJ, odnosno Republike Srpske, bez obzira na to da li je revizija uvjerenja vršena po propisima koji su bili na snazi do 30. marta 2007. godine, a revidirano uvjerenje predstavlja dokazni osnov za rješavanje u upravnim stvarima, i u redovnom postupku, i po vanrednim pravnim sredstvima (član 127. st. 1 i 5).

              U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih normi Sud je imao u vidu  da je tačkom 12. Amandmana XXXII na Ustav kojim je zamijenjen član 68. Ustava Republike Srpske utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, i boračku i invalidsku zaštitu. U skladu sa ovim ustavnim ovlašćenjima Republika Srpska je oblast boračko-invalidske zaštite, kao oblast od opšteg društvenog interesa uredila posebnim zakonom, Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno- otadžbinskog rata Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br.134/11, 9/12 i 40/12).

             Prilikom ocjene osporenog člana 27. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, Sud je utvrdio da je zakonodavac uređujući oblast boračko-invalidske zaštite u okviru koje je propisan način utvrđivanja statusa i kategorije borca, u članu 27. propisao da se u postupku za utvrđivanje statusa boraca i razvrstavanje u odgovarajuću kategoriju, prethodno pribavlja mišljenje Boračke organizacije Republike Srpske i da ta organizacija daje mišljenje o dužini angažovanja u oružanim snagama, o vremenu i uslovima angažovanja u zoni borbenih dejstava, a ako je pripadnik oružanih snaga vršio druge dužnosti od značaja za odbranu, Boračka organizacija se izjašnjava i o toj činjenici.

          Kako je predmetno zakonsko rješenje odraz cjelishodne procjene zakonodavca u pogledu načina na koji će se u postupku utvrditi status i kategorija borca, a imajući u vidu da postojeća ustavna rješenja daju pravo zakonodavcu da ovu materiju uredi na način koji smatra cjelishodnim, Sud je ocijenio da propisivanjem kao u osporenoj normi nisu povrijeđene garancije iz člana 10. Ustava Republike Srpske.     

             U vezi sa navedenim Sud ukazuje na to da načelo ravnopravnosti ne podrazumijeva jednakost u apsolutnom smislu, već garantuje jednak tretman subjekata koji se nalaze u istim ili istovrsnim situacijama prilikom realizacije određenih prava i obaveza. U godini donošenja Zakona udruženje Veterani Republike Srpske, nije ni imalo status udruženja od javnog interesa, te se pored navedenog, ne bi moglo razmatrati o ravnopravanom tretmanu pomenutih subjekata, na način na koji se ukazuje u prijedlogu. Zbog navedenog, po ocjeni Suda, neosnovani su navodi prijedloga i o povredi člana 5. alineje 3. i 4. Ustava kojima je utvrđeno da se ustavno uređenje Republike temelji na socijalnoj pravdi i vladavini prava.

            Takođe, na osnovu citiranih odredbi Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 134/11, 9/12 i 40/12) Sud je utvrdio da se činjenica angažovanja borca utvrđuje samo na osnovu uvjerenja koje izdaje nadležni opštinski/gradski organ uprave, na osnovu evidencija usaglašenih sa Ministarstvom  (član 88. stav 1. i član 91. stav 1. Zakona),  da u je postupku za utvrđivanje statusa borca i razvrstavanje u odgovarajuću kategoriju, potrebno predhodno pribaviti mišljenje boračke organizacije (član 27. stav 1), da će nadležni organ riješiti i bez tog mišljenja ako ono ne bude dostavljeno u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva, na osnovu drugih raspoloživih dokaza (član 27. stav 4), vodeći računa o načelima zakona kojim se reguliše upravni postupak, koji se primjenjuje u postupku za ostavrivanje prava po Zakonu pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca odbrambeno otadžbinskog rata Republike Srpske, ako ovim zakonom nije drugačije određeno (član 107. Zakona).

           Stoga, po ocjeni Suda, propisivanje kao u osporenom članu 27. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske ne dovodi u pitanje ni ustavne garancije iz članova 17, 48, 49. i 111. Ustava Republike Srpske.

           Sud je takođe utvrdio da je zakonodavac rukovodeći se cjelishodnim rješenjem, a u okviru svog ustavnog ovlašćenja, u članu 31. stav 4. Zakona propisao pribavljanje saglasnosti Boračke organizacije Republike Srpske prilikom donošenja uredbe kojom se uređuju uslovi i postupak za ostvarivanje prava na borački dodatak, a cjelishodnost i opravdanost pojedinih zakonskih rješenja Ustavni sud, shodno članu 115. Ustava, nije nadležan da ocjenjuje.

Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović,  Vojin Bojanić,  Amor Bukić,  Zlatko Kulenović,  prof. dr Duško Medić,  Irena Mojović,  prof. dr Marko Rajčević, akademik prof. dr Snežana Savić. 

Broj: U-14/19

15. jula 2020. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>