Уставни суд РСОсновни актиСудска праксаНовости и саопштењаПословање
Број предмета: U- / Кључна ријеч:
Година подношења иницијативе: Период окончања поступка: -
Садржани појмови:
 
У поља 'Број предмета' подаци се уносе у формату xxx/yy, гдје је xxx број предмета, а yy година подношења иницијативе.
У поље 'Кључна ријеч' уноси се једна или више ријечи на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница), како би се пронашле све одлуке које у тексту садрже те ријечи.
Није неопходно попунити сва поља. Кликом на дугме 'Прикажи' добићете све одлуке које задовољавају горње критеријуме.
   ||

            Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 26. februara 2020. godine,                d o n i o  je

 

R J E Š E Nj E

 

              Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Odluke o donošenju Regulacionog plana dijela centralnog područja grada Banja Luka ("Službeni glasnik Grada Banja Luka“ broj 48/18).

 

O b r a z l o ž e nj e

 

                  Dušanka Višekruna iz Banje Luke dala je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Odluke o donošenju Regulacionog plana dijela centralnog područja grada Banja Luka ("Službeni glasnik Grada Banja Luka“ broj 48/18), koju je donijela Skupština Grada Banja Luka. U inicijativi se navodi da je donošenje predmetnog regulacionog plana suprotno Zakonu o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 40/13, 106/15 i 3/16), jer za ovaj akt ne postoji pravni osnov, odnosno važeći Urbanistički plan grada Banja Luka, koji je istekao 1995. godine, tako da već duže vrijeme nije na snazi. U vezi sa navedenim, davalac inicijative ukazuje na odredbu člana 35. stav 1. ovog zakona, kojom je propisano da se regulacioni plan donosi na osnovu urbanističkog plana, zbog čega, kako ističe, mora sa njim biti usaglašen u pogledu granica obuhvata, formiranja zona i ostalih uslova utvrđenih članom 33. tog zakona. Pored toga, u inicijativi se iznosi stav da je Grad Banja Luka, nedonošenjem Urbanističkog plana za ovu jedinicu lokalne samaouprave u roku propisanom odredbom člana 189. stav 1. Zakona o uređenju prostora i građenju, takođe doveo do povrede ustavnog načela zakonitosti. 

               U odgovoru na inicijativu koji je dostavila Skupština Grada Banja Luka navodi se da član 35. stav 1. Zakona o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 40/13, 106/15 i 3/16) ostavlja mogućnost donošenja regulacionog plana za područja od opšteg interesa jedinice lokalne samouprave i na osnovu dokumenata višeg reda, a to su, u konkretnom slučaju, Prostorni plan grada Banja Luka („Službeni glasnik Grada Banja Luka“ broj 11/14) i Strategija razvoja grada Banja Luka („Službeni glasnik Grada Banja Luka“ broj 28/15). Ističe se da obuhvat Regulacionog plana dijela centralnog područja grada Banja Luka predstavlja područje od opšteg interesa ove jedinice lokalne samouprave, te da je osporeni regulacioni plan, kao sprovedbeni dokument prostornog uređenja, usaglašen sa svim dokumentima višeg reda i šireg područja. Osporena odluka donesena je, kako se dalje navodi, sa ciljem stvaranja uslova za realizaciju objekata društvene infrastrukture, kao i strateških ciljeva definisanih Prostornim planom i Strategijom razvoja grada Banja Luka. Odredba člana 189. stav 1. Zakona o uređenju prostora i građenju, po mišljenju donosioca osporenog akta, nije od uticaja na njegovu zakonitost, jer uređuje rokove u kojima su jedinice lokalne samouprave dužne da donesu prostorne, urbanističke i zoning planove. Pored toga, u odgovoru se navodi da je cjelokupan postupak pripreme, izrade i donošenja osporenog plana proveden u skladu sa odredbama člana 38–52 Zakona o uređenju prostora i građenju, te se detaljno iznose sve faze ovog postupka.    

 Odluku o donošenju Regulacionog plana dijela centralnog područja grada Banja Luka ("Službeni glasnik Grada Banja Luka“ broj 48/18) donijela je Skupština Grada Banja Luka na osnovu člana 38. Zakona o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 40/13, 106/15 i 3/16) i člana 38. Statuta Grada Banja Luka („Službeni glasnik Grada Banja Luka“ broj14/18). Ovom odlukom utvrđeno je: da se donosi Regulacioni plan dijela centralnog područja grada Banja Luka, te da su granice prostora koji je obuhvaćen ovim planom određene u grafičkom dijelu Elaborata Plana (član I),  da se Elaborat Plana sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela, te je definisano šta sadrži svaki od ova dva dijela (član II), da je Elaborat Plana izrađen u preduzeću Institut za građevinarstvo „IG“ d.o.o. Banja Luka u novembru 2018. godine, te predstavlja sastavni dio ove odluke (član III), da se Plan izlaže na stalni javni uvid kod gradskog organa uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja (član IV), da će se o sprovođenju ove odluke starati organ iz tačke IV ove odluke (član V), da stupanjem na snagu ove odluke prestaju da važe ranije doneseni prostorno-planski dokumenti provedbenog karaktera u dijelu u kojem nisu u saglasnosti sa ovim planom (član VI), te da ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Grada Banja Luka“ (član VII).      

            U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporenog opšteg akta Sud je imao u vidu da je odredbom člana 102. stav 1. tač. 1. i 3. Ustava Republike Srpske utvrđeno da opština preko svojih organa, u skladu sa zakonom, donosi program razvoja, urbanistički plan, uređuje i obezbjeđuje korišćenje gradskog građevinskog zemljišta i poslovnog prostora, te da, prema članu 108. stav 2. Ustava, propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom.

            Ista nadležnost opštine, odnosno grada utvrđena je članom 18. tačka 1. podtačke 2. i 4. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 97/16 i 36/19) kojim je propisano da samostalne nadležnosti jedinice lokalne samouprave obuhvataju, između ostalog, usvajanje strateških i sprovedbenih dokumenata prostornog uređenja za područje jednice lokalne samouprave i uređenje i obezbjeđenje korišćenja građevinskog zemljišta. Prema članu 39. stav 2. tač. 6. i 8. ovog zakona skupština jedinice lokalne samouprave donosi strateške i sprovedbene dokumente prostornog uređenja za područje jedinice lokalne samouprave.

                Pored toga, Sud je u konkretnom slučaju uzeo u obzir i relevantne odredbe Zakona o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 40/13, 106/15 i 3/16), kojim je propisano: da je dokument prostornog uređenja planski dokument kojim se određuje organizacija, izmjena i način korišćenja i upravljanja prostorom, te kriterijumi i smjernice za uređenje i zaštitu prostora (član 2. stav 1. tačka đ), da dokumenti prostornog uređenja mogu biti strateški i sprovedbeni (član 25. stav 2), da su strateški dokumenti prostornog uređenja, između ostalog, prostorni plan jedinice lokalne samouprave i urbanistički plan (član 25. stav 3. tač. g) i d)), da je sprovedbeni dokument prostornog uređenja, između ostalog, regulacioni plan (član 25. stav 4. tačka v)), da su prostorni i urbanistički planovi razvojni, strateški, dugoročni dokumenti prostornog uređenja kojima se definišu osnovni ciljevi i principi razvoja u prostoru (član 25. stav 5), da su sprovedbeni dokumenti prostornog uređenja tehničko-regulativni dokumenti na osnovu kojih se definišu uslovi za projektovanje i izvođenje objekata (član 25. stav 8), da su prostorni plan i urbanistički plan za gradove i naselja gradskog karaktera dokumenti prostornog uređenja čije je donošenje obavezno za područje jedinice lokalne samouprave (član 26. tačka b) podtačke 1. i 3), da dokument prostornog uređenja nižeg reda, odnosno užeg područja mora biti usaglašen sa dokumentom prostornog uređenja višeg reda, odnosno šireg područja (član 28. stav 1), da prostorni plan jedinice lokalne samouprave preuzima i detaljnije razrađuje planska opredjeljenja iz prostornog plana Republike Srpske, uz uvažavanje prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti područja jedinice lokalne samouprave (član 31. stav 1).

             Sud je, takođe, imao u vidu da je nakon podnošenja inicijative, donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 84/19). Članom 4. ovog zakona izmijenjen je član 35. stav 1. osnovnog teksta ovog zakona, tako da sada glasi: „Regulacioni plan se donosi za pretežno izgrađena urbana područja, kao i za područja od opšteg interesa jedinice lokalne samouprave za razvoj privrede ili izgradnju objekata društvene infrastrukture na osnovu urbanističkog plana ili dokumenta višeg reda ili šireg područja koji za predmetno područje sadrži elemente propisane članom 33. stav 2. ovog zakona neophodne za izradu sprovedbenog dokumenta, pri čemu je nužno detaljno definisati uslove projektovanja i izgradnje novih objekata, kao i rekonstrukciju postojećih objekata“.

             Imajući u vidu izloženo Sud je utvrdio da je, na osnovu naprijed navedenih ustavnih i zakonskih ovlašćenja, Skupština Grada Banja Luka nadležna da donosi regulacione planove, kao sprovedbene dokumente prostornog uređenja kojima se definišu uslovi za projektovanje i izvođenje objekata.

             Donošenjem osporenog regulacionog plana, po ocjeni Suda, donosilac ovog akta nije postupao suprotno članu 35. stav 1. Zakona o uređenju prostora i građenju, kako se to navodi u inicijativi. Prilikom ove ocjene Sud je, prije svega, imao u vidu da se temeljni razlog osporavanja predmetnog plana sastoji u tome što davalac inicijative smatra da ne postoji pravni osnov za donošenje ovog akta, jer da Grad Banja Luka već duži period vremena nema važeći urbanistički plan. U vezi sa navedenim Sud je uzeo u obzir da je odredbom člana 35. stav 1. ovog zakona, koja je bila na snazi u vrijeme donošenja osporenog opšteg akta, propisano da se regulacioni plan donosi za pretežno izgrađena urbana područja na osnovu urbanističkog plana, kao i za područja od opšteg interesa jedinice lokalne samouprave za razvoj privrede ili izgradnju objekata društvene infrastrukture na osnovu urbanističkog plana ili dokumenta višeg reda ili šireg područja. Isto tako, i sada važeća norma člana 35. stav 1. ovog zakona propisuje da se regulacioni plan donosi na osnovu urbanističkog plana ili dokumenta višeg reda ili šireg područja koji za predmetno područje sadrži elemente propisane članom 33. stav 2. ovog zakona neophodne za izradu sprovedbenog dokumenta. Dakle, kako iz navedenih zakonskih odredaba proizlazi, zakonodavac je propisao mogućnost da se regulacioni plan, kao sprovedbeni dokument prostornog uređenja, osim na osnovu urbanističkog plana, donese i na osnovu drugog dokumenta višeg reda ili šireg područja. U vezi s tim Sud je utvrdio da je za područje grada Banja Luka na snazi Prostorni plan („Službeni glasnik Grada Banja Luka“ broj 11/14), kao strateški dokument prostornog uređenja, kojim su definisani strateški ciljevi uređenja prostora ove jedinice lokalne samouprave. Istovremeno, Sud je imao u vidu i navode donosioca osporenog akta, iznesene u odgovoru na inicijativu, da u konkretnom slučaju područje obuhvata osporenog planskog dokumenta predstavlja područje od opšteg interesa za Grad Banju Luku i stvaranje uslova za realizaciju objekata društvene infrastrukture, te da je kao osnov za donošenje ovog plana poslužio važeći Prostorni plan ove jedinice lokalne samouprave.

            Imajući u vidu ove činjenice, Sud je utvrdio da donošenje predmetnog regulacionog plana nije suprotno članu 35. stav 1. Zakona o uređenju prostora i građenju, odnosno da u konkretnom slučaju nije narušeno ustavno načelo zakonitosti.

            Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, o ustavnosti i zakonitosti osporenenog opšteg akata odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

            Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

            Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović i akademik prof. dr Snežana Savić.                                                            

Broj: U-13/19

26. februara 2020. godine 

 

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

 

 

 

Актуелно
27.3.2024.
IN MEMORIAM - Преминуо је бивши предсједник Уставног суда Републике Српске

27.3.2024.
Саопштење за јавност са 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

26.3.2024.
Дневни ред 310. сједнице Уставног суда Републике Српске

15.3.2024.
Извјештај о реализацији плана јавних набавки за 2023. годину

8.3.2024.
Извјештај о раду Уставног суда Републике Српске за 2023. годину

28.2.2024.
Саопштење за јавност са 309. сједнице Уставног суда Републике српске

27.2.2024.
Дневни ред за 309. сједницу Уставног суда Републике Српске

22.2.2024.
Одлука о прихватању јавне набавке услуга чишћења пословних просторија (редовног чишћења и одржавања хигијене) у објекту Уставног суда Републике Срспке

22.2.2024.
О Д Л У К А О ПРИХВАТАЊУ ПОНУДЕ ЗА ЈАВНУ НАБАВКУ УСЛУГА ФИЗИЧКО-ТЕХНИЧКОГ ОБЕЗБЈЕЂЕЊА ОБЈЕКТА

Претраживање


Објашњење: унијети једну или више ријечи, на тренутно изабраном језику и у одговарајућем писму (ћирилица или латиница)
Уставни суд Републике Српске, Драшка Божића 2, 78000 Бањалука, Република Српска, Босна и Xерцеговина
Радно вријеме: 8 до 16 часова (понедјељак – петак). Пријем поднесака у писарници и давање доступних обавјештења: 11 до 14 часова (понедјељак – петак)
 
© 2009-2023. Уставни суд Републике Српске. Сва права задржана. | Политика приватности | Услови коришћења
html>