Ustavni sud RSOsnovni aktiSudska praksaNovosti i saopštenjaPoslovanje
Saopštenje za javnost sa 292. sjednice Ustavnog suda Republike Srpske
292. sjednica Suda

Banja Luka, 7. decembar 2022.

 

SAOPŠTENjE ZA JAVNOST SA 292. SJEDNICE

USTAVNOG SUDA REPUBLIKE SRPSKE

 

 

Danas je, 7. decembraa 2022. godine, u Banjoj Luci održana Dvije stotine i devedeset i druga redovna sjednica Ustavnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) na kojoj je, u skladu sa Ustavom i zakonom utvrđenim nadležnostima ovoga Suda, odlučivano o ustavnosudskim predmetima koji se tiču saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata sa Ustavom, odnosno saglasnosti propisa i opštih akata sa zakonima Republike Srpske, kao i o drugim pitanjima iz domena poslovanja Ustavnog suda. Današnja sjednica bila je, ujedno, i prva „elektronska“ sjednica koja je održana u nedavno otvorenoj novoj zgradi Ustavnog suda Republike Srpske.

Ustavni sud je na ovoj sjednici, između ostalih odluka, donio i odluku u predmetu broj U-63/21, kojom je utvrđeno da više odredaba (koje zbog njihovog obima nisu izričito navedene) Odluke o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korišćenje toplotne energije Skupštine Grada Banja Luka nisu u saglasnosti sa Ustavom i pojedinim zakonima Republike Srpske. Naime, odredbama Zakona o komunalnim djelatostima utvrđeno je da je ugovorni odnos osnov za snabdijevanje korisnika toplotnom energijom, te da se usluga gradskog grijanja može uskratiti samo u taksativno navedenim slučajevima. Ustavni sud je ocijenio da je donosilac osporenog akta prekoračio ovlašćenja iz zakona, jer je osporenim odredbama svoje odluke davaocu usluge omogućila da protivzakonito obustavi isporuku toplotne energije i u drugim slučajevima koji nemaju svoje uporište u relevantnim zakonskim odredbama. Takođe, donosilac akta je, suprotno odredbama zakona, isključio obaveze i odgovornosti davaoca usluge u vezi sa isporukom toplotne energije za vrijeme više sile i drugih vanrednih okolnosti, odnosno isključila je odgovornost davaoca usluge za štetu koju prouzrokuje korisnicima ako ne obezbijedi da se isporuka vrši na način propisan zakonom. Navedene nesaglasnosti osporenih odredbi Odluke sa zakonom ima za posljedicu, utvrdio je Ustavni sud, i njihovu nesaglasnost sa ustavnim načelom prema kojem propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom.

Na istoj sjednici Ustavni sud je donio i odluku u predmetu broj U-83/21. Ovom odlukom Ustavni sud je utvrdio da član 10a. st. 4. i 5. Uredbe o uslovima za davanje saglasnosti JP „Lutrija Republike Srpske“ a.d. Banja Luka za osnivanje privrednog društva za priređivanje igara na sreću nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o igrama na sreću i Zakonom o Vladi Republike Srpske. Ustavni sud je, naime, ocijenio da Vlada nije imala ovlašćenja da svojom uredbom odredi da će, u slučaju da više ponuđača ispuni uslove propisane javnim pozivom, prednost ostvariti onaj ponuđač koji u sastavu sopstvenog kapitala ili krajnjeg osnivača ima državni kapital. Po ocjeni Suda, osporene odredbe nisu donesene u cilju izvršavanja zakona, već je njima izvršeno neposredno uređivanje odnosa kakvo Zakon o igrama na sreću ne predviđa, što kasirane odredbe čini neustavnom i nezakonitom sa stanovišta ustavnog načela zakonitosti akata. S obzirom na to da predmetno normiranje nema pravni osnov u hijerarhijski višem zakonskom aktu, Ustavni sud je takođe zaključio da je ono suprotno odgovarajućim ustavnim i zakonskim odredbama, jer nije u funkciji provođenja zakona, te da iz njega ne mogu proisticati prava i obaveze subjekata prava. Normirajući kao u osporenim odredbama Uredbe Vlada je, shodno tome, postupila suprotno i zajemčenim ustavnim načelima vladavine prava i podjele vlasti.

Ustavni sud je na današnjoj sjednici takođe donio i odluku broj U-89/21 kojom je utvrđeno da član 7. Pravilnika o trećim izmjenama i dopunama Pravilnika o radu „Željeznica Republike Srpske“ a.d. Doboj i Pravilnik o službenom putovanju i prevozu zaposlenih „Željeznica Republike Srpske“ a.d. Doboj nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o radu. Uprava „Željeznica Republike Srpske“ a.d. Doboj je osporenim članom 7. Pravilnika regulisala pitanja koja se tiču načina ostvarivanja naknade za putne troškove i dnevnice voznog osoblja, vozopratnog osoblja i drugih radnika koji obavljaju poslove van mjesta rada, a Pravilnikom o službenom putovanju i prevozu zaposlenih „Željeznica Republike Srpske“ a.d. Doboj regulisala pitanja koja se tiču naknada za službeno putovanje u zemlji i inostranstvu, prava na dnevicu i troškove službenog putovanja, te troškova prevoza kod dolaska na posao i povratka sa posla, iako nije imala ovlašćenje za uređivanje tih pitanja. Naime, ova pitanja se mogu normativno regulisati samo kolektivnim ugovorom, odnosno odlukom Vlade Republike Srpske, ukoliko se visina ovih primanja i način njihovog ostvarivanja ne utvrdi kolektivnim ugovorom. S obzirom na to, ovakva normativna rješenja su, prema ocjeni Ustavnog suda, suprotna ustavnom načelu zakonitosti akata budući da su u nesaglasnosti sa relevantnim odredbama Zakona o radu.

Takođe, Ustavni sud je donio i odluku broj U-91/21 kojom je utvrđeno da član 3. stav 11. i stav 12. Pravilnika o uslovima za ostvarivanje prava za naknadu štete kojeg je donio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o veterinarstvu u Republici Srpskoj. Ustavni sud je, naime, ocijenio da je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saglasno članu 58. stav 8. Zakona o veterinarstvu u Republici Srpskoj bio ovlašćen da donese osporeni pravilnik kojim se propisuju uslovi i neophodna dokumentacija za ostvarivanje prava na naknadu štete vlasnicima životinja, proizvoda životinjskog porijekla, hrane za životinje i pratećih predmeta nakon sprovođenja mjera iskorjenjivanja zaraznih bolesti čije suzbijanje je od interesa za Republiku Srpsku, naročito bolesti koje se sa životinja prenose na ljude. Međutim, Sud je ocijenio da osporene odredbe Pravilnika nisu u saglasnosti sa Ustavom i Zakonom o veterinarstvu u Republici Srpskoj, jer zakonska odredba ovlašćuje ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede samo da propiše uslove i dokumentaciju za ostvarivanje prava na naknadu štete. Nasuprot tome, osporenim odredbama Pravilnika, određen je rok za donošenje rješenja za naknadu štete u upravnom postupku koji se pokreće po zahtjevu vlasnika žiivotinje, proizvoda životinjskog porijekla, hrane životinjskog porijekla i pratećih predmeta, kao i način utvrđivanja iznosa sredstava koja se isplaćuju vlasniku na ime naknade te štete. Imajući u vidu da navedena zakonska odredba, koja je poslužila kao pravni osnov za donošenje osporenog pravilnika, ne sadrži ovlašćenje za osporeno normiranje, Ustavni sud je ocijenio da je donosilac osporenog akta prekoračio granice ovlašćenja koja su mu data zakonom, jer je normirajući kao u osporenim odredbama izašao iz propisanog zakonskog okvira. 

Ustavni sud je, pored navedenih odluka, donio odluke i u predmetima broj U-70/21, U-71/21, U-72/21, U-75/21, U-69/21, U-80/21, U-81/21 i U-86/21 kojim nisu prihvaćene inicijative za ocjenjivanje ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o komunalnim djelatnostima, Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju i Zakona o javnim putevima, kao i ustavnosti i zakonitosti pojedinih podzakonskih akata. Ustavni sud je, takođe, pored navedenih ustavnosudskih pitanja odlučivao i o pitanjima iz domena svoga poslovanja.

     
    Pretraživanje


    Objašnjenje: unijeti jednu ili više riječi, na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica)
    Ustavni sud Republike Srpske, Draška Božića 2, 78000 Banjaluka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
    Radno vrijeme: 8 do 16 časova (ponedjeljak – petak). Prijem podnesaka u pisarnici i davanje dostupnih obavještenja: 11 do 14 časova (ponedjeljak – petak)
     
    © 2009-2023. Ustavni sud Republike Srpske. Sva prava zadržana. | Politika privatnosti | Uslovi korištenja