Ustavni sud RSOsnovni aktiSudska praksaNovosti i saopštenjaPoslovanje
Izvještaj o radu Ustavnog suda Republike Srpske za 2022. godinu

    Banja Luka, 22. februar 2023.

    Na osnovu člana 37. stav 1. alineja 6. Poslovnika o radu Ustavnog suda Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske», broj 114/12, 29/13 i 90/14) i člana 9. stav 1. Odluke o organizaciji Ustavnog suda Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske», broj 114/12), Ustavni sud Republike Srpske, na sjednici održanoj 22. februara 2023. godine, usvojio je

                          

    I Z V J E Š T A J

    O RADU USTAVNOG SUDA REPUBLIKE SRPSKE

    ZA 2022. GODINU

     

    I

    UVODNE NAPOMENE

    Izvještaj o radu Ustavnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) sačinjen je na osnovu u preambuli navedenih odredaba unutrašnjih opštih akata i sadrži podatke o predmetima o kojima je Ustavni sud odlučivao, kao i drugim aktivnostima Ustavnog suda u 2022. godini, u skladu s Ustavom Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Ustav) i Zakonom o Ustavnom sudu. Prethodna, 2022. godina imala je poseban značaj ne samo za Ustavni sud, već, može se reći, i za Republiku Srpsku. Naime, u prethodnoj godini Ustavni sud je, po prvi put nakon osnivanja, ujedinjenim naporima republičkih institucija, a prevashodno vlastitim zalaganjem, obezbijedio sopstvenu zgradu koja svojom veličinom i funkcionalnošću, kao i svojim arhitektonskim izrazom, odgovara ustavnopravnom položaju i potrebama republičkog organa kakav je Ustavni sud. Takođe, 2022. godina je godina u kojoj je Ustavni sud nastavio ostvarivati daljnji napredak i u konkretnim rezultatima rada u izvršavanju svojih Ustavom utvrđenih nadležnosti.

    1. rganizacija rada i odlučivanja Ustavnog suda, prilagođena novim uslovima, omogućila je u posljednja dva mjeseca prethodne godine znatno efikasniji rad, čemu su znatno doprinijeli novi elektronski informacioni sistem Ustavnog suda i održavanje E-sjednica. Primjetno je, takođe kao jedno od obilježja rada u izvještajnom periodu, da je priliv novih predmeta u 2022. godini bio nešto manjeg obima u odnosu na prethodne godine. Bliži podaci o radu koji se daju u ovom izvještaju, kao i pregled drugih aktivnosti Ustavnog suda i njegovih organizacionih jedinica, ilustruju iznesena zapažanja i ukazuju na daljnje pretpostavke čijim se obezbjeđivanjem mogu stvoriti uslovi za još sveobuhvatniju zaštitu Ustavom garantovanih vrijednosti, a time i ostvarivanje ustavne funkcije Ustavnog suda kao zaštitnika ustavnosti i zakonitosti i ljudskih prava i sloboda, kao i prava konstitutivnih naroda.

    II

    RJEŠAVANJE PREDMETA APSTRAKTNE NORMATIVNE KONTROLE

    I DRUGIH NADLEŽNOSTI USTAVNOG SUDA

    Ustavni sud se i u toku 2022. godine, shodno svojim Ustavom utvrđenim nadležnostima, u najvećoj mjeri angažovao na rješavanju predmeta iz domena apstraktne opštenormativne kontrole, kao što je to bio slučaj i u dosadašnjem periodu njegovog rada i odlučivanja. I ovaj put je to rezultat činjenice što su se i u prethodnoj kalendarskoj godini, kao i u ranijim godinama, gotovo svi zaprimljeni predmeti odnosili na ustavnopravna pitanja usaglašenosti zakona, drugih propisa i opštih akata sa Ustavom, odnosno usaglašenosti propisa i opštih akata sa zakonom. Pored toga, samo su u zanemarljivom broju novozaprimljeni predmeti bili iz okvira ostalih kompetencija koja su, prema članu 115. Ustava, u nadležnosti Ustavnog suda. U slučaju ovih drugih, manje zastupljenih predmeta, Ustavni sud je odlučivao još jedino o saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata Narodne skupštine Republike Srpske sa odredbama Ustava o zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda preko svoga Vijeća za zaštitu vitalnog interesa. Pored toga, u samo jednom slučaju Ustavni sud je za predmet odlučivanja imao rješavanje ustavnosudskog spora iz domena sukoba nadležnosti.

    Ovakva međusobna disproporcija u broju predmeta prema vrsti o kojima je Ustavni sud donosio odluke u prethodnoj godini nužno je, dakle, uslovljena brojem predmeta koji su zaprimljeni u prethodnom periodu iz svake od pojedinih nadležnosti iz člana 115. Ustava Republike Srpske. U takvim okolnostima, kao i zbog nepostojanja znatnijeg broja ustavnopravnih sporova koji su prema svojoj pravnoj prirodi ili ex constitutione ili ex lege hitnog karaktera (izuzetak su predmeti iz nadležnosti zaštite vitalnih nacionalnih interesa), Ustavni sud se u radu na navedenim predmetima prevashodno rukovodio poštovanjem principa hronološkog načina njihovog rješavanja. S obzirom na činjenicu da postupanje prema navedenom principu nije apsolutnog karaktera, Ustavni sud je, kada su to zahtijevali razlozi svrsishodnosti, samo u rijetkim slučajevima odustajao od hronološkog načina rješavanja predmeta, te je takve predmete, zavisno od okolnosti svakog pojedinog slučaja, rješavao u skladu sa prilikama koje su zahtijevale drugačiji pristup u radu. Ustavni sud je, takođe, u okviru rada na najbrojnijoj grupi predmeta – ocjeni ustavnosti zakona i ustavnosti i zakonitosti drugih propisa i opštih pravnih akata, poseban značaj i pažnju pridavao onim predmetima u kojima su bila pokrenuta bitnija i složenija ustavnopravna pitanja, odnosno ona pitanja koja su od šireg društvenog značaja i interesa, imajući prevashodno u vidu broj adresata na koje se osporavani normativni akt odnosi.

    Ustavnom sudu je na kraju izvještajnog perioda, zaključno sa 31. decembrom 2022. godine, ostalo u radu ukupno 68 neriješenih predmeta, s tim da su većina neriješenih predmeta oni predmeti koji su zaprimljeni u toku 2022. godine. Međutim, među neriješenim predmetima ostalo je i četiri predmeta iz prethodne 2021. godine, i isti su, shodno tome, preneseni u rad u tekuću 2023. godinu (detaljnije u tabeli na sljedećoj strani dokumenta). Ovdje treba apostrofirati da je u okviru jednog predmeta iz 2021. godine sadržano sedam istovjetnih predmeta u kojima su osporene odredbe Zakona o platama sudija i tužilaca, a koji su spojeni rješenjima o spajanju predmeta broj U-68/21 na 275. i 277. sjednici Ustavnog suda.

                Ustavni sud je u toku 2022. godine, dakle, zaprimio u rad ukupno 67 novih predmeta. Ovaj broj zaprimljenih predmeta ukazuje na znatan pad broja novih predmeta u odnosu na raniju, 2021. godinu, u kojoj je bilo zaprimljeno 96 predmeta, ali takođe smanjenje i u odnosu na 2020. godinu kada je u toku navedene godine bilo zaprimljeno 111 predmeta. Dakle, sa predmetima iz ranijeg perioda, a koji su ostali neriješeni na dan 31. decembra 2021. godine i predmetima koji su preneseni u 2022. godinu (88 predmeta), Ustavni sud je sa novoprispjelim predmetima u toku 2022. godine (67 predmeta) u izvještajnom periodu imao u radu ukupno 145 predmeta.

    Od navedenog ukupnog broja predmeta koji su bili u radu, Ustavni sud je u toku 2022. godine riješio ukupno 81 predmet. Imajući u vidu ovaj broj riješenih predmeta dolazi se do zaključka da je Ustavni sud u toku izvještajnog perioda bio manje efikasan u odnosu na prethodnu, 2021. godinu, u kojoj je bilo riješeno 108 predmeta. Ovakva dinamika rada ukazuje na smanjenu efikasnost Ustavnog suda u odnosu na prethodne godine u izvršavanju svojih nadležnosti iz člana 115. Ustava, što je rezultat većeg angažovanja Ustavnog suda u rješavanju izvansudskih kompetencija (vezanih pretežno za izgradnju nove zgrade), te racionalizacije rada usljed smanjenog broja novozaprimljenih predmeta u toku 2022. godine.

    Među neriješenim predmetima na kraju izvještajnog perioda ostalo je neriješenih četiri predmeta iz 2021. godine, o čemu je nešto više rečeno u prethodnom dijelu ovoga izvještaja. Shodno tome, svi drugi predmeti koji su ostali neriješeni zaprimljeni su tokom 2022. godine. S obzirom na ovu činjenicu, može se zaključiti da je Ustavni sud održao dosadašnji nivo ažurnosti u svome radu i rješavanju predmeta, koji je gotovo u cijelosti u skladu sa ranije usvojenim Programom rada Ustavnog suda za navedenu godinu.

    Od ukupnog broja predmeta koji su riješeni u izvještajnom periodu, u 25 predmeta ustavnosudski postupak je bio pokrenut prijedlogom ovlašćenih predlagača, a u 56 predmeta odlučeno je povodom inicijativa legitimisanih subjekata za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti opštenormativnih akata. Dakle, kako je to već navedeno, zaključno sa 31. decembrom 2022. godine Ustavni sud je u tekuću, 2023. godinu, prenio ukupno 68 neriješenih predmeta. Pored navedenog, potrebno je istaći da je Ustavni sud u toku izvještajnog perioda u samo izuzetnim slučajevima koristio ovlašćenja u skladu sa odredbama člana 4. stav 3. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske i na temelju iste odredbe ex officio pokrenuo postupak za ocjenjivanje normativne usaglašenosti propisa. Pored toga, Ustavni sud je donio jedno rješenje o spajanju inicijativa (U-33/22 i U-45/22) radi vođenja jedinstvenog postupka i donošenja jedne odluke o spojenim predmetima.

                U periodu od 1. januara do 31. decembra 2022. godine na rješavanju u Ustavnom sudu evidentirani su i riješeni sljedeći predmeti, kao u dole navedenom tabelarnom prikazu:

     

    Godina prijema

    prijedloga / inicijative

    Broj neriješenih

    predmeta na dan

    1.1.2023.

    Broj riješenih

    predmeta u 2022. godini

    2020.

    -

    1

    2021.

    4

    77

    2022.

    64

    3

    UKUPNO:

    68

    81

     

    Predmeti koji su bili u radu u izvještajnom periodu i u kojima je okončan ustavnosudski postupak i donesene odluke odnose se, uglavnom, na bitna pitanja normativne usklađenosti pravnog poretka i pravilnog funkcionisanja ustavnopravnog sistema na nivou Republike Srpske i lokalnih zajednica. Najčešće su se ovi predmeti odnosili na pitanja ustavnosti zakona i pojedinih njihovih odredaba, te ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa i opštih akata iz istih oblasti kao i prethodnih godina, odnosno oblasti uprave i lokalne samouprave, boračko-invalidske zaštite, prosvjete i obrazovanja, penzijsko-invalidskog osiguranja, radnih odnosa, privrede i finansija, komunalnih usluga itd.

    U predmetima u kojima je u 2022. godini ocjenjivao ustavnost i zakonitost normativnih pravnih akata, Ustavni sud je donio: 21 odluku o utvrđivanju neustavnosti pojedinih odredaba zakona i podzakonskih opštih akata; takođe 21 odluku o odbijanju i odbacivanju prijedloga za ocjenu ustavnosti i zakonitosti; 20 rješenja o neprihvatanju inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti jer iznesenim razlozima osporavanja nisu potkrijepljene tvrdnje da ima osnova za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporenih opštih akata i 32 rješenja o neprihvatanju inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti zbog procesnih nedostataka. Ustavni sud je utvrdio neustavnost, odnosno nesaglasnost sa Ustavom pojedinih odredaba samo jednog zakona i to Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 57/16, 110/16, 58/19 i 82/19) – odluka broj U-26/21 od 23. februara 2022. godine.

    Posmatrano prema vrsti osporenih akata o čijoj je ustavnosti, odnosno zakonitosti odlučivao Ustavni sud, struktura riješenih predmeta je sljedeća: zakoni – riješeno 29 predmeta; uredbe i drugi akti Vlade Republike Srpske – riješena tri predmeta; akti ministarstava i drugih republičkih organa - riješeno 16 predmeta; akti organa jedinica lokalne samouprave (opština i gradova) – riješeno 25 predmeta; akti ostalih subjekata prava (akti fondova, komora, banaka, javnih službi, privrednih društava, sindikata i udruženja i kolektivni ugovori) – riješeno 18 predmeta.

    O drugim ustavnopravnim sporovima koji su odredbama člana 115. Ustava Republike Srpske dati u nadležnost Ustavnom sudu, kako je naprijed navedeno, samo jedan predmet odlučivanja odnosio se na pitanje sukoba nadležnosti. Radi se o predmetu broj U-73/21 u kojem je Ustavni sud, 26. januara 2022. godine, donio rješenje kojim je odbacio prijedlog Brčko distrikta Bosne i Hercegovine za rješavanje sukoba nadležnosti između Osnovnog suda u Zvorniku i Poreske uprave Republike Srpske.

    III

    OBLICI RADA USTAVNOG SUDA

    Sjednice Ustavnog suda

    1. Redovne sjednice

    Ustavni sud je u toku izvještajnog perioda, u skladu sa relevantnim poslovničkim odredbama, održavao redovne i radne sjednice. Od ukupnog broja sjednica Ustavni sud je održao 18 redovnih sjednica. U okviru redovnih sjednica razmatrane su i donesene odluke u gorenavedenim predmetima iz nadležnosti određenih članom 115. Ustava, kao i odluke o drugim pitanjima koje spadaju u nadležnosti Ustavnog suda. Pored rada na zaprimljenim predmetima iz nadležnosti koje proizlaze iz člana 115. Ustava, Ustavni sud je u toku izvještajnog perioda zasjedao i donosio odgovarajuće pojedinačne akte, kao i akte poslovanja u skladu sa svojim kompetencijama. Kada je odlučivao samo o ovim pitanjima Ustavni sud je zasjedao osam puta i to: 279. sjednica koja je održana 10. marta 2022. godine; 282. sjednica koja je održana 5. maja 2022. godine; 286. sjednica koja je održana 17. jula 2022. godine; 287. sjednica koja je održana 15. septembra 2022. godine; 288. sjednica je održana 21. septembra 2022. godine; 290. sjednica je održana 18. oktobra 2022. godine; 291. sjednica je održana 7. novembra 2022. godine i 294. sjednica koja je održana 29. decembra 2022. godine. Na ovim sjednicama Ustavni sud je uglavnom donosio odluke koje se tiču javnih nabavki (dopune plana javnih nabavki, otvaranje postupka javnih nabavki i prihvatanje ponuda u javnim nabavkama), te odluke o usvajanju budžetskih zahtjeva Ustavnog suda. Takođe, donošene su i druge odluke neophodne za redovno i nesmetano funkcionisanje Ustavnog suda.

    2. Javne rasprave

    Ustavni sud u toku 2022. godine nije održao nijednu javnu raspravu u postupku odlučivanja o predmetima iz svoje nadležnosti.

    3. Radne sjednice

    Ustavni sud je, takođe, pored navedenih redovnih održao i 10 radnih sjednica na kojima je, u cilju pripreme i što kvalitetnijeg i efikasnijeg rada Ustavnog suda, na radnim sjednicama raspravljao o predmetima i ostalim materijalima pripremljenim za odlučivanje na redovnim sjednicama. Pored navedenog, Ustavni sud je u nekoliko slučajeva, isključivo u okviru konkretnih predmeta, raspravljao o određenim ustavnopravnim pitanjima i pravnim stavovima relevantnim za odlučivanje u predmetima specifične prirode, te, kao i prethodnih godina, podržavao stav da je potrebno dodatno organizovati posebne radne tematske sjednice u cilju preispitivanja dosadašnje ustavnosudske prakse o pojedinim spornim ustavnopravnim pitanjima, kao i drugim pitanjima relevantnim za sveukupno unapređenje rada Ustavnog suda.

    Radna tijela Ustavnog suda

    1. Redakciona komisija

    Sastanci Redakcione komisije Ustavnog suda redovno su održavani odmah nakon okončanih redovnih sjednica Ustavnog suda i Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vijeće). Shodno tome, u toku izvještajnog perioda navedena komisija je održala ukupno 14 sastanaka na kojima su redakcijski obrađene sve usvojene odluke na sjednicama navedenih organa. Tako je redigovano ukupno 85 odluka i rješenja, a od toga 81 su bile odluke i rješenja koji su usvojeni na redovnim sjednicama Ustavnog suda iz apstraktne normativne kontrole i sukoba nadležnosti, dok su preostale četiri redakcijski obrađene odluke donesene od strane Vijeća.

    2. Komisija za praćenje i proučavanje pojava od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti

    Komisija Ustavnog suda za praćenje i proučavanje pojava od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti je u toku izvještajnog perioda održala jedan sastanak, i to 23. oktobra 2022. godine. Ova komisija je na toj sjednici razmatrala i usvojila Obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, a koje je usvojeno od strane Ustavnog suda na 293. redovnoj sjednici održanoj 21. decembra 2022. godine pod brojem SU-534/22. U skladu sa članom 115. Ustava koji je dopunjen tačkom 1. Amandmana XLII i članom 2. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske isto Obavještenje o nekim pojavama od interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti dostavljeno je najvišim ustavnim organima Republike Srpske i objavljeno je na internetskoj stranici Ustavnog suda (http://ustavnisud.org/Doc.aspx?subcat=26&cat=12&id=265&lang=cir).

    3. Komisija za organizaciona i kadrovska pitanja

    Komisija za organizaciona i kadrovska pitanja u toku izvještajnog perioda nije imala održanih sastanaka.

    4. Komisija za nabavke

    Komisija za nabavke Ustavnog suda je u toku 2022. godine održala 18 sjednica, na kojima je raspravljala i odlučivala o prijedlozima odluka donesenim u postupku javne nabavke koji su u vezi sa izgradnjom i opremanjem zgrade Ustavnog suda, kao i ostale nabavke sredstava i opreme neophodnih za nesmetano funkcionisanje Ustavnog suda. Ustavni sud je na prijedlog Komisije za javne nabavke donio odluke o prihvatanju ponuda za sve sprovedene postupke javnih nabavki, o čemu detaljne podatke sadrži poseban izvještaj koji se odnosi na realizaciju plana javnih nabavki Ustavnog suda u 2022. godini.

    IV.

    RAD VIJEĆA ZA ZAŠTITU VITALNOG INTERESA

                Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda (u daljnjem tekstu: Vijeće) je u svome radu odgovarajuću neophodnu pažnju poklonio razmatranju i odlučivanju o predmetima koji se odnose na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda u Republici Srpskoj. U toku izvještajnog perioda zaprimljena su četiri (4) zahtjeva za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda podnesenih od strane Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske. Odlučujući o navedenim zahtjevima, Vijeće je održalo šest (6) sjednica. U okviru navedenih predmeta Vijeće je u dva slučaja donijelo rješenja kojima je odlučeno da zahtjev nije bio prihvatljiv za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa, i to rješenja broj UV-1/22 od 23. marta 2022. godine i broj UV-4/22 od 18. oktobra 2022. godine. Vijeće je donijelo dva rješenja kojima je utvrđeno da su zahtjevi navedenog Kluba delegata prihvatljivi, te su potom donesene odluke o meritumu, i to u predmetima broj UV-2/22 i UV-3/22 na posebnim sjednicama koje su održane 17. avgusta 2022. godine (142. sjednica i 143. sjednica).

    Vijeće je u izvještajnom periodu, dakle, razmatralo i donijelo odluke o sljedećim podnesenim zahtjevima:

                1) UV-1/22. Zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u odnosu na koji je odlučeno da isti zahtjev nije prihvatljiv u vezi sa Zakonom o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti broj 02/1-021-122/22, koji je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na sjednici održanoj 10. februara 2022. godine,

                2) UV-2/22. U odnosu na zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda Vijeće je utvrdilo da Zakonom o zaštiti, očuvanju i upotrebi jezika srpskog naroda i ćiriličkog pisma, broj: 02/1-021-571/22, koji je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na sjednici održanoj 31. maja i 1. juna 2022. godine, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.

                3) UV-3/22. U odnosu na zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda Vijeće je utvrdilo da članom 125. stav 9. i članom 140. Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, broj 02/1-021-673/22, koji je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na sjednici održanoj 23. juna 2022. godine, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog bošnjačkog naroda.

                4) UV-4/22. U odnosu na zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda Vijeće je utvrdilo da nije prihvatljiv isti zahtjev u odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, broj 02/1-021-977/22, koji je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na sjednici održanoj 14. septembra 2022. godine.

    V.

    ORGANIZACIONA, KADROVSKA I DRUGA PITANJA

    1.    Organizaciona i kadrovska pitanja

    U izvještajnom periodu je od strane Ustavnog suda poklonjena neophodna pažnja o stanju organizacije, kvaliteta i blagovremenosti u obavljanju poslova i zadataka Službe Ustavnog suda. Po ovim pitanjima stanje rada Službe ostalo je u suštini nepromijenjeno u odnosu na prethodne godine funkcionisanja Ustavnog suda. Potrebno je, međutim, i na ovome mjestu apostrofirati požrtvovan rad i zalaganje zaposlenika Službe Ustavnog suda u izvršavanju poslova i zadataka vezanih za preseljenje namještaja, opreme i dokumentacije sa stare lokacije u novu zgradu Ustavnog suda. Ovome treba dodati i njihov nemali doprinos u besprijekornoj organizaciji svečanog otvaranja zgrade 21. novembra 2022. godine. 

                U pogledu kadrovskih dešavanja i promjena nužno je istaći da je Ustavni sud tokom 2022. godine radio u izmijenjenom i u većem dijelu godine u nepotpunom sastavu. Naime, sudiji Ireni Mojović je 6. jula 2022. godine istekao mandat zbog odlaska u penziju, ali je imenovana nastavila izvršavati dužnosti sudije shodno odredbi člana 77. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske. Stupanjem na dužnost novoizabranog sudije prof. dr Ivanke Marković, 8. jula 2022. godine, sudiji Ireni Mojović je definitivno prestao mandat. Pored navedene promjene u sastavu Ustavnog suda desila se, nažalost, i promjena koja je nastupila 29. juna 2022. godine usljed smrti sudije prof. dr Duška Medića. Upražnjeno mjesto nastalo zbog tragičnog događaja nije popunjeno u toku 2022. godine, tako da je Ustavni sud u drugoj polovini godine radio u sastavu od osam sudija. To, međutim, nije imalo značajnijeg uticaja na funkcionisanje Ustavnog suda jer je postojao kvorum u radu, ali je svakako ostavilo izvjesnog negativnog traga u kvalitetu usvojenih odluka nedostatkom učešća u njihovom donošenju od strane vrsnog teoretičara i praktičara sudije prof. dr Duška Medića. Naposljetku, personalna promjena u sastavu Službe nastala je usljed odlaska u penziju vozača Ljubomira Mijića, na čije je mjesto zaposlen Dragan Štrkić.                                                                   

    2.    Materijalno-finansijska pitanja

                U toku izvještajnog perioda Ustavni sud, vođen postavljenim okvirom budžetskih sredstava za rad, donio je:

                − Finansijski plan Ustavnog suda Republike Srpske za 2022. godinu koji je usvojen na 276. redovnoj sjednici Ustavnog suda, održanoj 23. februara 2022. godine;

                − Finansijski izvještaj sa završnim računom o utrošku sredstava Ustavnog suda u 2021. godini, koji je usvojen na istoj redovnoj sjednici.

                Ustavni sud je za ostvarivanje osnovnih funkcija na zaštiti ustavnosti i zakonitosti i sprovođenje usvojenog plana rada racionalno koristio sredstva koja je imao na raspolaganju budžetom Republike Srpske za 2022. godinu. U tom smislu potrebno je naglasiti da su sredstva za pojedine namjene ostala neiskorišćena, kao i u prethodnim godinama rada, u samo minimalnom iznosu, a detaljni podaci o tome sadržani su u posebnom i detaljnom finansijskom izvještaju Ustavnog suda za prethodnu godinu.

                Nadalje, s ciljem obezbjeđivanja racionalnog poslovanja i sprovođenja svih vidova štednje, Služba Ustavnog suda je pravovremeno i kvalitetno izvršavala zaključke i odluke Ustavnog suda i podnosila periodične izvještaje o izvršenju finansijskog plana za prethodnu godinu kao i završni račun, te predlagala pojedinačne akte o pravima izabranih, postavljenih i ostalih zaposlenih lica u Ustavnom sudu.

                Kod utroška finansijskih sredstava Ustavni sud je sprovodio Zakon o izvršenju budžeta Republike Srpske za 2022. godinu, Zakon o Trezoru, Zakon o javnim nabavkama i druge propise i opšte akte kojima su regulisana finansijska i materijalna pitanja u funkcionisanju institucije. U izvještajnom periodu Glavna služba za reviziju javnog sektora u Republici Srpskoj nije sprovodila kontrolu rada i poslovanja Ustavnog suda u oblasti materijalnog i finansijskog poslovanja.

                U toku izvještajnog perioda Ustavni sud je, u cilju izgradnje i stavljanja u upotrebu vlastitog poslovnog objekta, obavio sve neophodne administrativno-tehničke poslove u cilju okončanja procedura o prihvatanju ponuda za nabavku roba i radova na izgradnji zgrade Ustavnog suda, kao i za nabavku konsultantskih usluga u svrhu što stručnijeg i kvalitetnijeg sprovođenja procedura predmetne javne nabavke. U tom smislu predsjednik Ustavnog suda i sam Ustavni sud su u prethodnoj godini preduzeli niz aktivnosti i mjera u cilju obezbjeđenja neophodnih sredstava kako bi se efikasno i pravovremeno pristupilo izvršenju obaveza Ustavnog suda po ugovorima zaključenim radi kontinuirane izgradnje i stavljanja u funkciju novog objekta. 

    VI.

    JAVNOST RADA I IZDAVAČKA DJELATNOST USTAVNOG SUDA

                U ostvarivanju načela javnosti rada, Ustavni sud je, kao i svih prethodnih godina, nastojao da blagovremeno, istinito i što potpunije obavještava javnost o svom radu. Aktivnosti Ustavnog suda kojima se obezbeđuje javnost njegovog rada odnosile su se na informisanje šire javnosti posredstvom medija i postupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama od javnog značaja. Shodno tome, u slučajevima kada su Ustavni sud i Vijeće raspravljali i odlučivali o predmetima i drugim pitanjima značajnijim za sveukupni pravni poredak Republike Srpske, javnost je blagovremeno o tome obavještavana najavljivanjem sjednica Ustavnog suda i Vijeća i predmeta o kojima će se raspravljati i odlučivati. Javnost je tako obavještavana o radu Ustavnog suda i putem saopštenja za javnost nakon održanih sjednica Suda i Vijeća, koja su pravovremeno dostavljana sredstvima javnog informisanja koja prate rad Ustavnog suda, a preduzimane su i druge potrebne aktivnosti u tom pravcu. Dešavanja u Ustavnom sudu i oko njega pratio je veliki broj medija, a novinarima su blagovremeno davani odgovori na pitanja koja su se odnosila na rad Ustavnog suda. Tokom godine Ustavnom sudu je podneseno osam zjeva za slobodan pristup informacijama od javnog značaja, koje su uputili građani, mediji, nevladine organizacije i udruženja građana.

                Takođe je i elektronskim putem, preko internetske stranice Ustavnog suda, javnost redovno informisana o terminima održavanja sjednica Ustavnog suda i Vijeća i o dnevnom redu tih sjednica i odlukama koje su donesene u toku njihovog održavanja, kao i sveukupnim aktivnostima koje su preduzimane od strane Ustavnog suda i aktuelnostima u vezi s tim.

                Pored navedenih načina izvještavanja, javnosti su prezentovane odluke Ustavnog suda i Vijeća i tako što su, kao i svih prethodnih godina od osnivanja Ustavnog suda, odluke redovno objavljivane u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i na internetskoj stranici Ustavnog suda.

                S ciljem prezentovanja široj domaćoj i međunarodnoj javnosti ustavnosudske prakse Ustavnog suda i njenog daljnjeg razvoja i unapređivanja, pripremljen je i štampan 26. broj Biltena Ustavnog suda u kojem su, u dva toma, sistematizovane i objavljene najznačajnije odluke Ustavnog suda i Vijeća, koje su donesene u periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2021. godine.

                Ustavni sud je, u okviru raspoloživih sredstava i iskazanih potreba, obogaćivao bibliotečki fond, nabavljao časopise, zbornike i druge publikacije i materijale, kao i biltene i druge publikacije ustavnosudske prakse.

    VII.

    SARADNJA SA DRUGIM SUBJEKTIMA

    Ustavni sud je u 2022. godini, kako je već navedeno u prethodnom dijelu ovog dokumenta, ozvaničio otvaranje nove zgrade. Tim povodom, 21. novembra 2022. godine, priređena je svečanost kojoj su prisustvovali najviši funkcioneri Republike Srpske i ličnosti iz političkog i javnog života. Nakon održane ceremonije svečanog otvaranja učesnici su iskoristili priliku da u neformalnom razgovoru razmijene mišljenja o aktuelnim temama koje se tiču rada Ustavnog suda i ustavnog sudovanja u Republici Srpskoj.

    Pored toga, u toku 2022. godine Ustavni sud je u izvjesnoj mjeri ostvarivao kontakte sa srodnim ustavnim sudovima i drugim subjektima, koji su, međutim, bili zastupljeni u manjoj mjeri u odnosu na ove aktivnosti u vrijeme prije pandemije korona virusa. Tako je sudija prof. dr Marko Rajčević prisustvovao, od 23. do 25. marta 2022. godine, XXII zimskoj školi evropskog prava na Zlatiboru. Savjetovanju pod nazivom „Budvanski pravnički dani“, koji su održani u periodu od 11. do 15. juna 2019. godine, prisustvovali su sudija Irena Mojović i savjetnice Nevenka Kuzmanović i Ljiljana Jakšić. Takođe, na XVI savjetovanju iz oblasti građanskog prava, a koje je održano na Jahorini od 17. do 20. oktobra 2022. godine, svoje učešće uzeo je sudija Zlatko Kulenović. Pored toga, u radu konferencije „Apelacije pred Ustavnim sudom BiH protiv odluka entitetskih ustavnih sudova“, koja je održana u Sarajevu, 31. oktobra 2019. godine, učestvovao je sekretar Suda dr Ljubomir Ožegović. Pored navedenih aktivnosti, zaposleni na računovodstveno-finansijskim poslovima Nevenka Vujinović i Igor Radovanović učestvovali su na seminarima upriličenim za budžetske korisnike, a koji su održani od 25. do 27. maja 2022. godine u Tesliću i od 23. do 25. novembra 2022. u etno-selu Stanišići. Imenovani su takođe učestvovali i na 24. kongresu saveza računovođa u vremenu od 14. do 16. septembra 2022. godine. Naposljetku treba istaći i da je službenik za javne nabavke Biljana Todorović, 15. septembra 2022. godine, prisustvovala seminaru iz oblasti javnih nabavki koji je održan u Banjoj Luci. U svim navedenim prilikama predstavnici Ustavnog suda su sa drugim učesnicima pomenutih skupova razmijenili mišljenja o otvorenim pitanjima kako ustavnog sudovanja danas, tako i uopšte o temama iz svoje oblasti.

    VIII.

    USLOVI RADA USTAVNOG SUDA

    Nakon višegodišnjih nastojanja da riješi jedan od osnovnih preduslova za redovno i kvalitetno izvršavanje svojih dužnosti, Ustavni sud je u 2022. godini konačno dobio odgovarajući, može se reći reprezentativni objekat. Prostor kojim sada raspolaže Ustavni sud zadovoljava sve njegove potrebe, kako za održavanje sjednica, tako i za rad sudija, zaposlenih u Stručnoj službi Ustavnog suda, za potrebe biblioteke i sudske dokumentacije i druge neophodne namjene. Uslovi rada u novoj zgradi Ustavnog suda se mogu porediti sa najpovoljnijim uslovima u kojima rade drugi ustavni sudovi, a koji je ne samo reprezentativan, nego zadovoljava i sve funkcionalne potrebe ove visoke republičke institucije.

    Sa pripremama za preseljenje se započelo u drugoj polovini oktobra, a kompletno preseljenje je, pod nadzorom predsjednika i sekretara Ustavnog suda, obavljeno u svega tri posljednja dana oktobra. S obzirom na to da je preseljenje izvršeno većinom u neradnim danima, tokom vikenda, Ustavni sud i njegova Služba nisu imali prekida ili zastoja u obavljanju svojih redovnih dužnosti. Nakon okončanog preseljenja učesnici u ustavnosudskim postupcima i druga zainteresovana lica su posredstvom internet stranice Ustavnog suda obaviještene o promjeni adrese, tako da nije bilo nijednog dana zastoja u radu. Preseljenjem u novu zgradu napokon su obezbijeđeni i odgovarajući uslovi za rad pisarnice Ustavnog suda, kako u pogledu prostora za nesmetan rad zaposlenih i odlaganje službenih spisa i ostale dokumentacije, tako i za prijem stranaka. Novi smještajni prostor omogućio je da Ustavni sud dobije reprezentativnu salu za održavanje sjednica i javnih rasprava, dok je dio prostora iskorišćen za sale za održavanje radnih sjednica i sastanaka radnih tijela, te prijem gostiju. Adekvatna količina kancelarijskog prostora i njegova opremljenost omogućili su izvanredne uslove za rad sudija i zaposlenih u Službi Ustavnog suda. Kada je o ovome riječ, treba istaći i to da je u zgradi instalisan sistem automatizovane registracije prisustva na radu, a u cijelosti je obnovljena informatička opremljenost nabavkom novih računara i drugih uređaja. Svim zaposlenim obezbijeđeni su računar, internet konekcija i mogućnost korišćenja elektronske pošte, baze propisa i sudske prakse, čime su stvoreni optimalni uslovi za rad. Bibliotečki fond je uvećan za raspoloživi broj naslova, a sama biblioteka ima prostor koji omogućava preglednost, dostupnost korišćenja, a po potrebi i uslove za održavanje manjih stručnih skupova.

     

                                                                                                     PREDSJEDNIK

                                                                                USTAVNOG SUDA REPUBLIKE SRPSKE

                                                                                                   Mr Džerard Selman

     

    Broj: SU-74-1/23

    Banja Luka, 22. februar 2023.

       
      Izvještaj o radu 2022.
      Назив документаВеличина
      Izvještaj o radu Ustavnog Suda Republike Srpske za 2022. godinu (PDF)0,3 MB
      Pretraživanje


      Objašnjenje: unijeti jednu ili više riječi, na trenutno izabranom jeziku i u odgovarajućem pismu (ćirilica ili latinica)
      Ustavni sud Republike Srpske, Draška Božića 2, 78000 Banjaluka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
      Radno vrijeme: 8 do 16 časova (ponedjeljak – petak). Prijem podnesaka u pisarnici i davanje dostupnih obavještenja: 11 do 14 časova (ponedjeljak – petak)
       
      © 2009-2023. Ustavni sud Republike Srpske. Sva prava zadržana. | Politika privatnosti | Uslovi korištenja